EDHEM MULABDIĆ “PRVI EZAN”

Crni se i sivi oblaci svili nad kasabicu, a mrak neki stisnuo prije reda. Bijaše tek po ićindiji ljetnog dana, a bi reko: sad će suton. Taj mrak uvećavaše tugu, što se slila oko čaršijske džamije, gdje bijaše pun harem ljudi. Upravo je zagrmilo, zatutnjilo svodom nebeskim, kad džemat u haremu zdade selam i svrši dženazu sijedom mujezinu Mula Muji. Na riječi imamove zabruja iz stotinu debelih grla drhtav glas „Ej, Allah rahmet ejle!”

Nastavi čitati EDHEM MULABDIĆ “PRVI EZAN”

ALIJA NAMETAK “OTMJENI PROSJAK”

***

Polovina se zvao, a bio je čovjek i pol. Bio je mujezin u džamiji koja stoji na ušču Brke u Savu, lijepa i zvučna glasa, istančana sluha da bi se i drugi a ne samo muslimani zaustavljali kad bi on okuisao. To je uostalom bilo sve što je imao, pored nešto kućice s jednom prostorijom, u kojoj je bila i soba i kuhinja. A plaća njegova, zna se već kakva je bila. Da je primao mjesečno koliko mu je vakuf plaćao godišnje, mogao bi pristojno kao bećar u svojoj kućici živjeti. Da se rodio u drugom kojem narodu, da je školovao glas, možd ne bi bio drugi Caruso, ali bi, za jedan stupanj niži, i opet bio svjetski pjevač. Ovako je bio samo jednostavni mujezin u provinciji, koji se pet puta na dan penjao uz osamdeset i četiri stepenice munare i skladno dozivao prolaznike, koji su onda još vjerovali da ima Bog, i poneki se svraćali na molitvu u džamiju.

Nastavi čitati ALIJA NAMETAK “OTMJENI PROSJAK”

REŠAD KADIĆ “CAREV IMAM”

Hafiz-Ibrahim ispisa posljednji harf pa odloži trstiku, odmače peštahtu i duboko uzdahnu. Bio je umoran, ali smireno radostan. Kaligrafski ispisani harfovi maštovito razigrani i složeni u pravilne redove, sličili su na niske crnog bisera. To je bio šezdeset i šesti Mushaf koji je on do tad prepisao. „Allahu moj šapnu sjetno – hoću li dospjeti da još koji prepišem… Il’ mi je ovo posljednji…? Ponovo dohvati trstiku, umoči je u murećef pa primače peštahtu i dopisa: „Prepisano rukom siromaha Ibrahima, sina Kasimova. Neka mu Uzvišeni Allah, koji sve sramote prekriva, grijehe oprosti…“ Staračka suza kanu iz napola ugašena oka i pade na svježe ispisanu jaziju pa se razli. Ostade tu kao trajan znak hafiz-Ibrahimove ljubavi prema Riječi Božijoj koja ga je uznosila i kojoj je kroz čitav život smjerno i odano služio. Svi su ga zvali „Carev imam“, po tome što je bio imam i hatib Careve džamije u Sarajevu. A pravo mu je ime bilo hafiz-Ibrahim Šehović. Nekad su ga zvali i slavujem Kur’ana, jer je imao divan glas. Kad bi učio Kur’an, a učio ga je zanosno, osobito kad je bio mlađi, ljudima se činilo da mu glas i ne dopire iz grla već iz biljurne čaše. Džamijski džamovi bi tada podrhtavali, pa se činilo da će svaki čas prsnuti. Poneko bi, slušajući ga, od aška i zaplakao. Bio je već starac. Proljetos je zagazio u osamdeset i četvrtu. Starost je lahko podnosio. Nije se žalio niti je svoje staračke tegobe na bejan iznosio. Davno je obudovio i poslije toga se nije ženio. Poroda nije imao. Živio je u jednom kućerku, u čikmi na Bistriku. Komšiluk ga je pazio i ljudi su ga s poštovanjem susretali.

Nastavi čitati REŠAD KADIĆ “CAREV IMAM”

AHMED MURADBEGOVIĆ “POST”

Srpanj mjesec je već upolovio, i žetve su u najvećem jeku. Posao razigrao sela, obujmio izmučene težačke duše, pa im ne da odahnuti. Svi su kao u nekom polusnu, u nekoj poslovnoj groznici, u kojoj se znade samo jedna meta, savladati Božiju snagu, koja se talasa u onim beskrajnim poljanama sazreloga žita i oteti svoju krv i znoj ispod njegova bijesa, koji iza svakog nerada bane, kao zaslužena kazna.

Ništa je to, što je žega i što sukljaju plamenovi iz neba i iz zemlje i u čovjeku se kuha krv kao voda na vatri. Kroz vatru se mora gaziti i kroz vatru pobijediti. Teška je to i užasna borba. Čovjek se preko dana namuči, izlomi i u veče u nekoj vatri, bunilu i nesvjestici pada u postelju kao mrtva stvar.

Nastavi čitati AHMED MURADBEGOVIĆ “POST”

SINAN GUDŽEVIĆ “NERED U GLAVAMA LJUDI”

Srbiji je svet potreban, a u njega ne može ići s pričom o četništvu kao antifašističkom pokretu. Onaj ko četništvo iz Drugoga svjetskog rata danas prikazuje kao odbranu srpstva ili antifašizam taj krivotvori činjenice i sebe upisuje u one koji lažima i mržnjom indoktriniraju mlade ljude. Bilo bi najbolje otvoriti pitanje o tome šta bi Srbija bila da u njoj nema četništva.

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “NERED U GLAVAMA LJUDI”

Matthew Stevenson: “Across the Balkans: Diplomatic Fault Lines in the Sandžak of Novi Pazar”

My traveling luck ran out in Kraljevo, a small city in central Serbia. There I had hoped to catch the train south to Raška, not far from Novi Pazar (the administrative center of the Sandžak). But I was too late for the morning train and too early for the evening train.

As much as I wanted to follow the route of the Novibazar Railway, in the end I decided to catch a bus heading from Užice to the coast that would drop me in Novi Pazar. That still meant waiting several hours in Kraljevo, the center of which was about a kilometer from the station.

At least I would get a good luck at the fateful lands in the Sandžak, which in the last two hundred years has been occupied or overrun by the Ottoman Empire, the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, Yugoslavia, Nazi Germany, Italy, Albania, and Serbia, while Austria, Montenegro, and Bulgaria have claimed parts or all of it. It’s the equivalent of the Polish Corridor in the Balkans.

Nastavi čitati Matthew Stevenson: “Across the Balkans: Diplomatic Fault Lines in the Sandžak of Novi Pazar”

FRANCINE FRIEDMAN “THE MUSLIM SLAVS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA (WITH REFERENCE TO THE SANDŽAK OF NOVI PAZAR): ISLAM AS NATIONAL IDENTITY”

 The Bosnian Muslims have only fairly recently become internationally identified as a national group. As a matter of fact, Bosnia and Herzegovina itself has had until lately a low recognition value to most people not living in southeastern Europe. Indeed, to many it has become a shock to discover that a fairly large group of Muslims resides in the middle of Europe, not to mention that they have become the object of ethno nationalistic violence at the end of the twentieth century. A further seeming incongruity in the international arena is the claim by many Bosnian Muslims that they should not be confused with Muslims of the Arab-speaking world, since Bosnian Muslims are indigenous Serbo-Croatian-speaking (now Bosnian speaking) Slavic people, [i] just like the Serbs or Croats who have committed the recent acts of violence against them in the name of ethnic purity. The Bosnian Muslim claim that the designation “Muslim” is more a national than a religious identification is confusing to the world at large. This article will trace the formation of the Bosnian Muslim national identification and set forth the issues faced by the Bosnian Muslims in their attempts to claim and defend it.[ii]

This article will also discuss the Sandžak Muslims. These Muslims live in the Sandžak of Novi Pazar, an area divided between Serbia and Montenegro. The area abuts Albania in the south, Kosovo in the southeast, and Bosnia to the northwest. Its people are Muslims by national identification and by religion, in the same way as the Bosnians. However, the Sandžak Muslims have been administratively separated from Bosnia by virtue of their inclusion within the Serbian and Montenegrin territories since the First Balkan War in 1912, where they have remained an ethnic minority even as their cultural and political development paralleled and was reinforced by the development of the Bosnian Muslims.[iii] The issues facing the Bosnian Muslims are also faced by the Sandžak Muslims, with the additional problem that the latter have not been able to achieve the political autonomy that the former have attained by living in and dominating a Bosnian state.

Nastavi čitati FRANCINE FRIEDMAN “THE MUSLIM SLAVS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA (WITH REFERENCE TO THE SANDŽAK OF NOVI PAZAR): ISLAM AS NATIONAL IDENTITY”

MUAMER ZUKORLIĆ “KUDA VODI NEGIRANJE BOSANSKOG JEZIKA”

Bosanski jezik je maternji jezik više stotina hiljada Bošnjaka državljana Republike Srbije, najznačajnije skoncentriranih u Sandžaka, ali prisutnih i u drugim dijelovima države. Uslijed poznatih historijskih dešavanja, pravni status ovog jezika na tom prostoru nekoliko puta je mijenjan, od perioda apsolutne dominacije do 1912. godine pa do potpune zabrane i negacije od notirane godine do kraja dvadesetog stoljeća i današnjih nastojanja nosilaca tog jezika da se izbore za njegovu ravnopravnu upotrebu. Osnov za takve zahtjeve sadržan je ustavnom i zakonskim okvirima proizišlim iz međunarodnih i evropskih dokumenata.

Ustav Republike Srbije, iako u načelu nepovoljan za Bošnjake i ostale nesrpske narode, Članom 79 garantira manjinskim narodima i zajednicama pravo na korišćenje svog jezika i pisma u zvaničnoj upotrebi, školstvu, sudstvu i medijima.

Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina (Član 10) garantira manjinskim narodima u lokalnim sredinama u kojim čine najmanje 15%  stanovništva službenu upotrebu maternjeg jezika i pisma.

Zakon predviđa i da narodni poslanik u Narodnoj skupštini govori i sva pisana akta zvaničnim službama predaje na maternjem jeziku.

Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja omogućava pripadnicima nacionalnih zajednica da cjelokupno obrazovanje od vrtića do univerziteta izvode na maternjem jeziku.

Nastavi čitati MUAMER ZUKORLIĆ “KUDA VODI NEGIRANJE BOSANSKOG JEZIKA”

MAUMER ZUKORLIĆ “ŠTA JE SRPSKI BEZ BOSANSKOG”

(Odgovor na feljton „Politikantstvom protiv nauke“ Odbora za standardizaciju srpskog jezika objavljenog u „Politici“ od 28. jula do 2. avgusta 2019. godine)

***

Tekst je primarno pripremljen kao nastavak polemike u dnevnom listu „Politika“, gdje je nakon autorskog teksta akademika Zukorlića „Jezik bosanski opasnost za srpski?“, objavljen tekst „Politikantstvom protiv nauke“ Odbora za standardizaciju srpskoga jezika. Ovaj tekst polemičkog karaktera cijelim sadržajem odnosi se na Zukrolićev tekst. S toga je, u duhu tradicije naučne i argumentirane polemike, nastao tekst „Šta je srpski bez bosanskog“ u kome je autor nastojao pobiti tvrdnje Odbora za standardizaciju srpskog jezika i ponuditi naučne činjenice koje idu u prilog njegovoj tezi o ravnopravnosti svih južnoslavenskih jezika, a među njima i bosanskoga i srpskoga.

Obzirom da je uredništvo dnevnog lista „Politika“ odbilo objaviti drugi dio teksta kojim bi se nastavila polemika, iz njima znanih razloga, što bi bilo od koristi ne samo široj naučnoj javnosti već i običnom svijetu, a imajući u vidu važnost jezičkog pitanja kako za Bošnjake tako i za sve narode Balkana, Zukorlićev autorski tekst „Šta je srpski bez bosanskog“ nudimo javnosti kao prilog osvjetljenju jezičke problematike važne za sagledavanje ukupnog identitetskog pitanja Bošnjaka.

Nastavi čitati MAUMER ZUKORLIĆ “ŠTA JE SRPSKI BEZ BOSANSKOG”

MAUMER ZUKORLIĆ “JEZIK BOSANSKI OPASNOST ZA SRPSKI?”

Bosanski jezik je maternji jezik više stotina hiljada Bošnjaka državljana Srbije, najznačajnije skoncentriranih na prostoru Sandžaka, ali koji žive i u drugim dijelovima Republike Srbije. Uslijed poznatih historijskih činjenica i događanja na Balkanu, pravni status ovog jezika na tom prostoru nekoliko puta je mijenjan, od perioda njegove apsolutne dominacije do 1912. godine pa sve do potpune zabrane i negacije od notirane godine pa do kraja dvadesetog stoljeća i današnjih nastojanja nosilaca tog jezika da se izbore za njegovu ravnopravnu upotrebu u obrazovnom sistemu i službenoj komunikaciji u javnim ustanovama, za šta postoje ustavni i zakonodavni okviri, ali i direktna opstrukcija implementacije stečenih prava od strane određenih ustanova i pojedinaca koji se stavljaju iznad zakonodavca.

Nastavi čitati MAUMER ZUKORLIĆ “JEZIK BOSANSKI OPASNOST ZA SRPSKI?”

ALIJA DŽOGOVIĆ „PJESMA NAS JE UZDIGLA DO NAJVIŠIH VRHOVA ČOVJEČANSTVA”

Činjenica je da je naš narod najljudskiji na svijetu. Reinkarnira se iz pepela, sa merhametom i pjesmom. Historijski događaji su potvrdili da je naš bošnjački narod izabrao pjesmu kao jedan od oblika svog identiteta, da njom zamijeni privremenu smrt. U pjesmu je utkivao svoj život – da uđe u vječnost. Ta nas je pjesma uzdigla do najviših vrhova čovječnosti.

Nastavi čitati ALIJA DŽOGOVIĆ „PJESMA NAS JE UZDIGLA DO NAJVIŠIH VRHOVA ČOVJEČANSTVA”

HUSEIN BAŠIĆ “DVIJE DOSAD NEZABILJEŽENE ANEGDOTE”

Književnik Ćamil Sijarić, koji je lično poznavao Avda Međedovića, jer je u kući njegovog amidže Iljaza Sijarića iz Šipovica Avdo često pjevao junačke pjesme, ostavio je svoje žive uspomene na njega u tekstu: “Avdo Međedović pjevač epskih narodnih pjesama”, (Život, 32, 1983) iznoseći niz zanimljivih i značajnih podataka iz života ovog našeg izuzetnog epskog pjesnika-pjevača.

Nastavi čitati HUSEIN BAŠIĆ “DVIJE DOSAD NEZABILJEŽENE ANEGDOTE”

MARKIŠIĆ HALIL “SJEĆANJE NA ZUFERA MUSIĆA 1911-1967”

Rođen je u Plavu 1911. godine, od oca mula Sada (1864-1913) mula Jahovog (1829-1909) Musića i majke Dževe, rođene Kiković iz Peći, a zavičajno iz Gusinja. U plavsko-gusinjskom kraju Kikovića, kao i mnogih drugih bratstava više nema, jer su se iselili, pretežno u Tursku. Dževina majka je Ucka, rođena Medunjanin. Otac mu je strijeljan 1913. godine na Racini u Plavu zato što nije htio da pređe na pravoslavlje. Tada su ubijena i dva starija Zuferova brata – Jašar i Mahmut.
Osnovnu školu završio je u Plavu. Za to vrijeme živio je u porodici svog bližnjeg rođaka mula Deme Musića.

Nastavi čitati MARKIŠIĆ HALIL “SJEĆANJE NA ZUFERA MUSIĆA 1911-1967”

MARKO VEŠOVIĆ “SLOVO O ĆAMILU”

I usmenog i pisanog Ćamila Sijarića svagda sam doživljavao manje kao našeg savremenika a više kao mitskog pripovjedača koji kazuje nešto starije i dublje, obuhvatnije i važnije, uz to i uzbudljivije, jer stvarnije i snovitije, od svakog ličnog iskustva. Kako drukčije, ako ne mitskim pričaocem zvati čovjeka koji, najčešće, zapravo i nije pripovijedao nego se kroz njega sama kazivala ljudska sudbina kakva je odvajkada?

Nastavi čitati MARKO VEŠOVIĆ “SLOVO O ĆAMILU”

ŠERBO RASTODER “RASPISIVANJE UCJENE ZA HUSEINA BOŠKOVIĆA, SADA DŽIDIĆA-REDŽOVIĆA, SALKA AJANOVIĆA I ADILA ČUTURIĆA”

„Na predlog ovog načelstva Gosp. Ministar Unutr. Dela sa J. B. Br. 9742. od 26. pr. m-ca na osnovu člana 12. zakona o javnoj bezbednosti re­šilo je da se obznanjeni odmetnici: Husein Bošković iz Maoča, Sado Dži­dić-Redžović iz Godova, Salko Ajanović i Adil Čuturić iz Potpeći, svi iz sreza Pljevaljskog, ovog okruga ucene svaki po (1000) jednu hiljadu dinara.

Nastavi čitati ŠERBO RASTODER “RASPISIVANJE UCJENE ZA HUSEINA BOŠKOVIĆA, SADA DŽIDIĆA-REDŽOVIĆA, SALKA AJANOVIĆA I ADILA ČUTURIĆA”

ŠERBO RASTODER “NAČELSTVO CETINJSKOG OKRUGA – NAČELNIKU SREZA DOSTAVLJA INFORMACIJU O UCJENEMA ZA ODMETNIKE MUMINA POHARU I MEHMEDA BRAZACA IZ PLJEVALJA” IV

Mumin Pohara iz Podgora i Mehmed Brazac iz Pljevalja odbegli pri­tvorenici sreza Boljanićskog i odmetnici, nisu se ni do danas predali vla­stima i ako je rok za predaju određen na osnovu čl. 9. zakona o javnoj bez­bednosti istekao i za to ih ovo načelstvo rešenjem svojim broj 3468. od da­nas, a na osnovu člana 10. pom. zakona oglasilo za hajduke i slobodno je svakome ubiti ih.

Nastavi čitati ŠERBO RASTODER “NAČELSTVO CETINJSKOG OKRUGA – NAČELNIKU SREZA DOSTAVLJA INFORMACIJU O UCJENEMA ZA ODMETNIKE MUMINA POHARU I MEHMEDA BRAZACA IZ PLJEVALJA” IV

ŠERBO RASTODER “IZVJEŠTAJ NAČELNIKA RAŠKOG OKRUGA O STANJU NA TOM PODRUČJU I O POTREBI KONAČNOG RAZRAČUNAVANJA SA ODMETNICIMA. IZJAVA ODMETNICE MEJRE, ŽENE UBIJENOG ODMETNIKA AJRANA KUČEVIĆA. III

Još za vreme Turskog režima sadanji okrug raški kao integralni deo ob­lasti Sandžaka, predstavljao je odmetnički kraj u pravom smislu te reči. U po­ludivljem duhu ovog brđanskog elementa, muhamedanskog u ogromnoj ve­ćini, još uvek stanuje tvrdoglava težnja: da otmicom i samovlašćem udovlo­tvorava svojim interesima. Od njihovog ovakvog držanja još u vreme tursko padali su kao žrtve najviši predstavnici vlasti: paše, mutesarifi, kajmakami i dr.

Nastavi čitati ŠERBO RASTODER “IZVJEŠTAJ NAČELNIKA RAŠKOG OKRUGA O STANJU NA TOM PODRUČJU I O POTREBI KONAČNOG RAZRAČUNAVANJA SA ODMETNICIMA. IZJAVA ODMETNICE MEJRE, ŽENE UBIJENOG ODMETNIKA AJRANA KUČEVIĆA. III

ŠERBO RASTODER “INFORMACIJA O ODMETNIKU ZEĆIRU ZULIČIĆU IZ KULJAKA – MILEŠEVSKI SREZ” II

Zećir Zuličić iz Kuljaka sreza Mileševskog – odmetnik, pozvat je na predaju rješenjem ovoga Načelstva od 30. jula t.g. broj 5270

Nastavi čitati ŠERBO RASTODER “INFORMACIJA O ODMETNIKU ZEĆIRU ZULIČIĆU IZ KULJAKA – MILEŠEVSKI SREZ” II

ŠERBO RASTODER “TRIDESETSEDAM NEOBJAVLJIVANIH DOKUMENATA O MUSLIMANSKIM ODMETNICIMA IZ CRNE GORE I SRBIJE 1919/1929. ” I

Poznato je da je u prvoj deceniji po stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca postojao relativno brojan odmetnički pokret.O njemu je u isto­riografiji pisano sa različitih aspekata,ideoloških i političkih vizura.

Nastavi čitati ŠERBO RASTODER “TRIDESETSEDAM NEOBJAVLJIVANIH DOKUMENATA O MUSLIMANSKIM ODMETNICIMA IZ CRNE GORE I SRBIJE 1919/1929. ” I