DŽEVAD JAHIĆ “O JEZIČKOM IDENTITETU SANDŽAČKIH BOŠNJAKA”

 

 

” Istočna, odnosno sandžačka, varijanta bosanskog jezika do sada je slabo istražena. Tek nakon provedenih istraživanja ukazat će se i neke druge njezine crte, naročito one koje su posljedica kontakata sa kosovskim dijalektima srpskog i albanskog jezika. Moguće je da će se ukazati i neke dosad nepoznate crte kao rezultat osobenoga unutarnjeg razvoja samih dijalekata i književnojezičke tradicije toga prostora kao dijela šire bošnjačke kulture, na kojemu se upotrebljava bosanski jezik, odnosno njegova sandžačka, tj. istočna varijanta.” (Jahić, 104.).

Nastavi čitati DŽEVAD JAHIĆ “O JEZIČKOM IDENTITETU SANDŽAČKIH BOŠNJAKA”

Please follow and like us:
0

HUSEIN BAŠIĆ “APSURD KAMENA O VRATU”

Bila su to čupava vremena, ali naša mladost, naš  zanos, naša mogućnost da možemo objaviti prve mucave stihove u novopazarskom “Bratstvu” značili su nam puno da prevladamo svakovrsnu oskudicu u kojoj smo tih dana đakovali.

Nastavi čitati HUSEIN BAŠIĆ “APSURD KAMENA O VRATU”

Please follow and like us:
0

HUSEIN BAŠIĆ „BOŠNJACI CRNE GORE I BOSNE DIJELE ISTO KULTURNO NASLIJEĐE“

Usmena književnost Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije sadrži sve značajne odlike i vrline usmene književnosti ostalih južnoslovenskih naroda a razlika je prije svega u bogatoj i raznovrsnoj leksici u kojoj je ostvarena. Međutim, brojnih orijentalizama nije lišena ni usmena književnost ostalih južnoslovenskih naroda, što je sasvim normalno, imajući u vidu dužinu i intenzitet življenja pod osmanskom vlašću. Orijentalizmi u bošnjačkoj usmenoj književnosti, čine poseban jezički kvalitet i bogastvo koje se crplo iz nekoliko orijentalnih jezika(arapskog, perzijskog i turskog) u živo jezičko vrelo koje svim tim stranim riječima daje obrise i oblike našeg jezika. Bošnjačka usmena književnost sadrži i veliča kult junaštva, ali kao vrhunski čin suprostavljanja zlu; nimalo manje i kult čojstva; ne nipodaštava protivnika, ne podstiče mržnju, ističući, borbu, ne kao mrak i sljepilo u kome je lako počiniti zločin, već kao regulativ pravde koja traži da bude zadovoljena.

Nastavi čitati HUSEIN BAŠIĆ „BOŠNJACI CRNE GORE I BOSNE DIJELE ISTO KULTURNO NASLIJEĐE“

Please follow and like us:
0

ATVIJA KEROVIĆ “PRILOG ZA BIBLIOGRAFIJU RADOVA HUSEINA BAŠIĆA I LITERATURU O NJEMU”

 

 

POSEBNA IZDANJA

  1. CRNI DUKATI: izbor iz narodnog stvaralaštva plavskogusinjskog kraja. – Ivangrad: Književni klub Ivangrad, 1970. – 48str.; 20 x 12cm: – (Biblioteka Poezija; knj. 7) * Urednik: Milo Bošković
  2. OD SUNCA OGRLICA, pjesme. – Pljevlja: Međurepublička zajednica za kulturnoprosvjetnu djelatnost, 1970. – 93 str.; 17x 14 cm. – (Edicija »Mostovi«, knj. 1) * Nagrada »Blažo Šćepanović«, urednik Edicije: Ćamil Sijarić
  3. ISPOD ZLATNIH STREHA – izbor iz narodnog stvaralaštva plavsko-gusinjskog kraja. – Subotica: »Rukovet«, 1972.
  4. BESTRAŽJE, pjesme, – Cetinje: »Obod«, 1972. – 73 str.; 20 x 13 cm. -(Kolo III, knj. 3) * Urednik: Rajko Cerović, naslovna strana Mihailo Jovićević

Nastavi čitati ATVIJA KEROVIĆ “PRILOG ZA BIBLIOGRAFIJU RADOVA HUSEINA BAŠIĆA I LITERATURU O NJEMU”

Please follow and like us:
0

ŠERBO RASTODER “HUSEIN BAŠIĆ – VELIKAN PISANE RIJEČI (1938- 2007)”

Kažu da čovjek ne umire sve dok traju sjećanja na njega. Povod našeg prisjećanja i objavljivanja ovog tematskog broja časopisa je nedavna smrt osnivača “Almanaha”, romanopisca, pjesnika i pripovjedača, angažovanog intelektualca Huseina Bašića, osobe koja je svojim djelom i ukupnim angažmanom ostavila značajan trag u kulturi Crne Gore, posebno u kulturi Bošnjaka.

Nastavi čitati ŠERBO RASTODER “HUSEIN BAŠIĆ – VELIKAN PISANE RIJEČI (1938- 2007)”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ: “RASKOŠNOST SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

U povodu objavljivanja kapitalnog djela „Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti„ porazgovarali smo sa njenim autorom dr. Jahjom Fehratovićem, inače dekanom Departmana filološkoh nauka Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, pitajući ga, najprije, – koje su to osobenosti sandžačkobošnjačke književnosti u književnohistorijskom smislu

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ: “RASKOŠNOST SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ “TO JE ZEMLJA HERCEGOVINA”

Hercegovina, zemlja Humska, lomna, krševita – čime vas to mami? I slobodno bi se moglo reći: ko je vidio cio svijet, a nije vidio Hercegovinu, taj nije vidio ovaj čudesni dio svijeta. Nije čudesnost u njenom suncu, kojeg je ovdje toliko da se svijet potopi. Nije ta čudesnost ni u zemlji, koja je ovdje crvena tako kao da je krvlju prelivena. Nije ta čudesnost u bjelini kamena, koji je ovdje bijel kao cvijet. Ni u rodnoj grani njegove voćke, koja je rodnija nego igdje. Ni u mjesečini njenih noći, koje su svjetlije nego igdje. Ni u ovome… ni u onome… nego u tome što te mami da dođeš! Da na njen kamen nogom staneš. Da visinama, da dubinama, da daljinama oko predaš. Da vidike sagledaš, da im dušu pokloniš – da izmjeriš gore nebo, dolje kamen, tamo neko polje… Polja su ovdje kao slike. A slike su utisnute u ram, a ram je bijel – jer je od kamena. A kamen je ovdje gotovo svuda – pod nogom, jer pod rukom je, pod glavom je, po njemu se hodi, o njemu se zbori. Kad se nekud pogleda, pogled padne na kamen. Kad nebom zagrmi, kamen odgovori.

Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “TO JE ZEMLJA HERCEGOVINA”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ “MIRIS LIŠĆA ORAHOVA”

Bila nas je puna kuća: stric, pa strina, pa stričevići, pa mi sinovci – i ni­kad se, ni uveče kad se skupimo oko sofre, ni izjutra kad odlazimo na poslove, nije među nama čula riječ ni koliko: potamo se, a kamoli da je neko na nekoga viknuo ili rekao ružnu riječ, bilo bi to kao da se ku­ća prevrnula – i šta bi na to rekao naš stric! Naš stric je za nas bio neš­to veliko – veće i od kuće, i od zemlje, i od sela, i od svega što smo mi njegova čeljad ikad očima vidjela i ušima čula.

Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “MIRIS LIŠĆA ORAHOVA”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ “KOZA”

Po stijenama miočkim, koje su cio jedan bijeli zid od kamena – sa mn­o­go prevoja, pećina i provalija, sa strminama, dubinama i visi­na­ma, mogle su da se veru samo miočke koze. Lomeći se po tom lomu od krša ka kakvom glogu izniklom iz pukotine, ka žbunu rujevine, ka ze­le­noj grani jasena, one su se na svojim tankim a jakim nogama us­pi­njale uz litice i stajale tamo gdje ništa što hodi na četiri noge ne mo­že stići i stati, do samo koza.

Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “KOZA”

Please follow and like us:
0

SUADA DŽOGOVIĆ “BIOGRAFIJA AKDEMIKA ALIJE DŽOGOVIĆA”

(Lahol, Bijelo Polje 1929.  –  Peć 2014.)

Rođen je 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja, u Sandžaku. Osnovnu školu završio je u Zatonu a gimnaziju u Peći. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirao je književnost i jugoslovenske jezike. Diplomirao je 1955. godine. Od tada živi i radi u Peći.

Nastavi čitati SUADA DŽOGOVIĆ “BIOGRAFIJA AKDEMIKA ALIJE DŽOGOVIĆA”

Please follow and like us:
0

SANJIN O. KODRIĆ “DRAMATOLOŠKI ASPEKTI TEODRAMSKOG DISKURSA U HAZRETI FATIMI SAFETA PLAKALA“

Rad predstavlja prvenstveno književnoteorijski, a potom i književnohistorijski usmjereno čitanje Plakalove Hazreti Fatime, muslimanskoteodramskog teksta jedinstvenog u cjelokupnoj povijesti bošnjačke te bosanskohercegovačke dramatike. Pritom, nastojeći na dvjema rečenim književnoznanstvenim razinama sažeto dramatološki odrediti Plakalov teodramski izričaj, autor ispituje temeljne genološko-književnoteorijske aspekte teodramske dramaturgije ovog autora, nakon čega postavlja problem determiniranja periodizacijskog te kulturalnog statusa zasad najnovije drame Safeta Plakala, što sve na koncu proteže i na razinu slobodnog čitanja, čime zaključno naznačuje značenjske potencijale Hazreti Fatime, toga suvereno i uopće izuzetno uobličenog dramskog teksta.

Nastavi čitati SANJIN O. KODRIĆ “DRAMATOLOŠKI ASPEKTI TEODRAMSKOG DISKURSA U HAZRETI FATIMI SAFETA PLAKALA“

Please follow and like us:
0

ASMIR KUJOVIĆ “U DUHU LATINSKIH MAJSTORA – SINAN GUDŽEVIĆ: RIMSKI EPIGRAMI”

Sinan Gudžević javio se poezijom krajem sedamdesetih godina, zbirkom pjesama duhovitog naslova Građa za pripovijetke. Ma koliko poetička srž njegovih ranih pjesama u ondašnjem književnom okruženju djelovala samoniklo, u njoj su prepoznatljive matrice efektno poentiranih prozaiziranih zapisa, odnosno sažetih “iščašenih pričica” u stihovima kakve pamtimo iz pjesničkih knjiga Vaska Pope Živo mesoKuća nasred druma i Rez.

Nastavi čitati ASMIR KUJOVIĆ “U DUHU LATINSKIH MAJSTORA – SINAN GUDŽEVIĆ: RIMSKI EPIGRAMI”

Please follow and like us:
0

SAMIR HANUŠA “ROMANESKNI OPUS ĆAMILA SIJARIĆA”

Ćamil Sijarić (1913-1989) spada u red najznačajnijih bošnjačkih pisaca. Potekavši iz crnogorskog dijela Sandžaka, iz kraja bogatog epskom i lirskom tradicijom i živom usmenom riječju, Sijarić je još kao dječak bio u prilici da upije u sebe pulsirajuću mozaičku sliku rodnog kraja. Priče i legende, vjerovanja i praznovjerice, običaji, anegdote, jezik, sve se je to akumuliralo u pamćenju mladog Sijarića, rođenog pripovjedača, da bi u plodnim kreativnim godinama koje su mu predstojale eksplodiralo u vidu obimnog i relevantnog književnog djela.

 

Nastavi čitati SAMIR HANUŠA “ROMANESKNI OPUS ĆAMILA SIJARIĆA”

Please follow and like us:
0

NEDŽIB VUČELJ “ZABORAVLJENI SANDŽAČKI PISCI U BOSANSKOJ KRAJINI”

Na ahiret su preselili sandžački pisci u Krajini, Zaim Vesković i Zekerijah Biševac, a da to niko ne zna, a živući, Džeko Bibuljica, Vehbo Popara i Nedžib Vučelj i dalje pišu i rade, ali niko da ih se sjeti i negdje ih pozove, a da ih posjeti pogotovo.

Nastavi čitati NEDŽIB VUČELJ “ZABORAVLJENI SANDŽAČKI PISCI U BOSANSKOJ KRAJINI”

Please follow and like us:
0

RIFAT BURDŽOVIĆ TRŠO “NA PUTU”

 

 

Sto mu gromova, ova zima odveć potraja: izgleda da nas ne namjerava još dugo napustiti. Pa još snijeg nasuo te čovjek ne umije ni koraknuti. Ne znam kamo će: desno nezgodno, lijevo još gore – mumlao je Vrećan, krateći neku odsječenu šljivu, koja je bila posljednja u njegovoj bašti.

Nastavi čitati RIFAT BURDŽOVIĆ TRŠO “NA PUTU”

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ „ANA I AZIZA“

U dvorcu Aziza u Palermu ima nešto što možda nema nigdje na svijetu. Ima nadgrobna ploča koju je svojoj majci, umrloj 1148, postavio sin, a na ploči su natpisi na četiri pisma, na latinskom, grčkom, hebrejskom i arapskom. Jezika nisu četiri, no su tri, jer je jezik natpisa pisanoga hebrejskim pismom arapski

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ „ANA I AZIZA“

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ “GROBNO SIJENO”

U selu gdje sam rođen trave po groblju je sila jedna. I ove godine moji rođaci Ibro i Fazlija kose tu silu po grobovima i oko grobova, a mobilni telefoni im zvone: zovu ih iz Njemačke, iz Švajcarske, iz Pazara: de, tako ti Boga, pokosi ono oko mezara moga déda, ono oko babova…

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “GROBNO SIJENO”

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ “U POHVALU KAFE”

Gurbi-babin gazel jedan je od brojnih tekstova u istočnom i zapadnom pjesništvu nadahnutim kafom. Ti tekstovi mogu činiti zasebnu književnu vrstu. Zapadni pjesnici su kafu zvali ‘muslimanskim vinom’ i hvalili njeno djelovanje na duh i tijelo

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “U POHVALU KAFE”

Please follow and like us:
0