STEVAN TONTIĆ: “PJESNIČKA OBJAVA MUHAMEDA ABDAGIĆA”

U jesen prošle godine došla mi je do ruku jedna loša (da ne kažem provincijalno) uređena, u vlastitom izdanju štampana, zbirka pjesama izvjesnog M. Haljinovića u kojoj sam, na veliko zadovoljstvo, pročitao iznenađujuće zanimljive i dobre pjesme. Bio je to za mene, budući da uglavnom pratim zbivanja u našoj savremenoj poeziji, takoreći mali šok: otkriće jednog autentičnog i potpunog pjesničkog svijeta kod sasvim nepoznatog pjesnika. Autor ”M. Haljinović”, zbirka Feniks. Sve mi to bijaše potpuno nepoznato. Međutim, istovremeno je u časopisu ”Život” objavljeno nekoliko pjesama Muhameda Abdagića, meni samo djelimično poznatog pisca, koje su mi se učinile osobenim i interesantnim.

Nastavi čitati STEVAN TONTIĆ: “PJESNIČKA OBJAVA MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Please follow and like us:
0

ISMET REBRONJA: “IZA MORENO MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Muhamed Agdagić (rođen u Sjenici 20. XII 1916, umro u Novom Pazaru 9. VIII 1991.) objavio za života sljedeće knjige: Feniks, pjesme, 1966; Tri drame, drame, 1966; Zvučni zid, roman i pripovjetke 1967; Zamka, drame, 1967; Feniks I, roman, 1971; Feniks II, roman 1972; Tvrdi grad, roman, 1973; Zemlja, roman i pripovjetke, 1975; Lutajući brod, pjesme; Duge studene zime, roman, 1981.

Nastavi čitati ISMET REBRONJA: “IZA MORENO MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Please follow and like us:
0

MUSTAFA MEMIĆ: “MUHAMED ABDAGIĆ – ZA NEZABORAV”

Avgusta 1991, u 76 godini života, nenadno je u Novom Pazaru preminuo Muhamed Abdagić, iz Sarajeva zavičajno iz Sjenice. Bio je jedan od utemeljivača Matice Bošnjaka. Kao čovjek intelektualac-humanista, revolucionar i književni stvaralac zadužio nas je  da ga i na ovaj način sačuvamo od zaborava.

Nastavi čitati MUSTAFA MEMIĆ: “MUHAMED ABDAGIĆ – ZA NEZABORAV”

Please follow and like us:
0

MUHAMED ABDAGIĆ : “AUTOBIOGRAFIJA”

Rođen sam u Sjenici 1916 godine. Srednju školu završio u Skoplju i Vranju. Upisao se na Pravni fakultet 1936. u Beogradu i pošto sam kao srednjoškolac bio aktivni komunista, zbog toga i izbačen iz škole u Skoplju, primljen u partiju liste 1936.

Nastavi čitati MUHAMED ABDAGIĆ : “AUTOBIOGRAFIJA”

Please follow and like us:
0

FATIMA MUMINOVIĆ-PELESIĆ: “Svijet pripovjedačke proze Seada Trhulja”

Sead Trhulj, ”Preko mosta”, NIP OKO, Sarajevo, 1996.

Junaci Trhuljeve proze svjedoče da put iskušenja duha na kome se postaje svjesnim da se promjene otvaraju iznutra, iz čovjeka, a ne dolaze iz svijeta koji ga okružuje, vodi “preko mosta”, “preko rijeke”, “minskih polja”, teška sjećanja, nosi do nade i spoznaje, iznad poniženja i sjena smrti. Oni nisu pasivni promatrači ratne zbilje, niti je život jedina pokretačka sila koja ih stavlja u poziciju djelanja, oni izranjaju kao akteri radnje, nosioci elemenata dobra, naspram zlu oličenom u likovima četnika. Nepokolebljivi su u želji da ostvare svoje ljudske težnje ka slobodi, dostojanstvu, prepoznaju ljepotu, radost.

Nastavi čitati FATIMA MUMINOVIĆ-PELESIĆ: “Svijet pripovjedačke proze Seada Trhulja”

Please follow and like us:
0

HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “‘Fetva’ Murat Baltić”

Veoma je teško biti tumač umjetnosti, ali je daleko teže biti umjetnik. Tumaču valja da pronikne u sve tajne umjetnosti. Ja nemam tako velike namjere. Namjeravam da govorim samo o nekim koje sam spoznala u Fetvi Murata Baltića. Za Fetvu najprije treba reći da je produkt uma i srca, a takva djela mogu stvarati samo oni koji imaju izgrađen estetski i intelektualni nerv.

Nastavi čitati HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “‘Fetva’ Murat Baltić”

Please follow and like us:
0

HASNIJA ,MURATAGIĆ- “Svako vrijeme ima svoju zvijezdu – Zuvdija Hodžić, ‘Davidova zvijezda'”

Najprije smo ga upoznali kao pjesnika, zatim kao pripovjedača i na kraju kao romansijera. Riječ je o Zuvdiji Hodžiću, autoru zbirke pjesama Na prvom konaku, Grafički zavod, Titograd 1970., zbirke pripovjedaka Gluva zvona, Grafički zavod, Titograd 1974., i romana Gusinjska godina, NIP Pobjeda, Titograd, 1976. Ovih dana oglasio se novim romanom, pod vrlo poetičnim naslovom, Davidova zvijezda u izdanju beogradskog Hografa.

Nastavi čitati HASNIJA ,MURATAGIĆ- “Svako vrijeme ima svoju zvijezdu – Zuvdija Hodžić, ‘Davidova zvijezda’”

Please follow and like us:
0

HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “O JEZIKU ‘DAVIDOVE ZVIJEZDE’ ZUVDIJE HODŽIĆA”

Napor da se sazna i objasni umjetnička ljepota jednog književnog djela ne može se ograničiti samo na istraživanje ideje i poruke jednog djela, već mora neminovno da bude upravljen i prema onim elementima koji čine način kazivanja i saopštenja te ideje i poruke. Prema tome, put do boljeg saznavanja književnog djela mora voditi preko analize stila, a ovaj najvećim dijelom počiva na jezičkom materijalu. Na jezik se ne može gledati kao na materiju koja jednostavno postoji, u njemu treba vidjeti materiju koja sebe vječno proizvodi po određenim zakonima, a kakve će efekte izazvati zavisi od onih koji se njime Zuvdija Hodžić, svjestan unutrašnjih zakonitosti jezika, daje mu pravo mjesto u svojim djelima i stvara raznoglasje jer posjeduje izuzetnu jezikotvornu snagu. Analizom jezika (njegovih stilskih vrijednosti) Zuvdije Hodžića bavila sam se još prije desetak i više godina.

Nastavi čitati HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “O JEZIKU ‘DAVIDOVE ZVIJEZDE’ ZUVDIJE HODŽIĆA”

Please follow and like us:
0

Sulejman Aličković: “Moramo se pretvoriti u divove ako želimo da opstanemo u Bosni i Sandžaku”

 

Sulejman Aličković je rođen 1953. godine u Župi nedaleko od Tutina. Etnolog i istraživač na polju historije Bošnjaka u Sandžaku. Piše prozu i poeziju. Uvršten je u zbirke radova sa KNS-književnih susreta sa pričama i pjesmama, na kojima učestvuje redovno od 2008. godine. Živi i stvara u Luksemburgu.

Nastavi čitati Sulejman Aličković: “Moramo se pretvoriti u divove ako želimo da opstanemo u Bosni i Sandžaku”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ: „AVDO MEĐEDOVIĆ – PJEVAČ EPSKIH PJESAMA“

Amerikanci su nam rekli da imamo Homera. Malo je ko tada u Bijelom Polju i znao za nekakvog Homera, i da je neko gledao Avda Međedovića kako pije vodu sa šedrvana i rekao: Ovo je Homer, to bi prošlo kao dokona lakrdija, jer je svak znao da je Avdo Međedović običan seljak sa Obrova, kraj Bijelog Polja, koji se od drugih razlikuje samo po tome što umije da pjeva uz gusle. Ko je dokon može da ga sluša i dangubi, a ko ga sluša pašće na njegove grane, osiromašiće kao što je on osiromašio – jer: U kojoj kući gusle gude, tu žižak na tavanu žito ne jede.

Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ: „AVDO MEĐEDOVIĆ – PJEVAČ EPSKIH PJESAMA“

Please follow and like us:
0

ESAD RAHIĆ: „SULEJMAN TABAKOVIĆ U ULOZI HISTORIČARA”

Sulejman Tabaković je svakako najznačajniji sandžački alhamijado književnik. Na osnovu raspoloživih podataka, koji su izuzetno oskudni, možemo samo sa sigurnošću reći da Sulejman potiče iz stare i ugledne novopazarske porodice Tabakovića, čiji su se posljednji članovi odselili u Tursku prije tridesetak godina i da je živio u XIX stoljeću.

Nastavi čitati ESAD RAHIĆ: „SULEJMAN TABAKOVIĆ U ULOZI HISTORIČARA”

Please follow and like us:
0