IBRAHIM HADŽIĆ “PJESMA IZGNANIKA”

(po Ibn Hazmu, 10. vijek)
Ti znaš koliko sam patio,
I srce je moje ranjeno
I oči su moje isplakane,
Jer poslije svih udaraca sudbine
Grudi su moje napukle
Kao zid stare tvrđave.
Od svega sam sačuvao samo sjećanje
I mogu, kao mrtvu sliku, oživjeti svoj život.

Nastavi čitati IBRAHIM HADŽIĆ “PJESMA IZGNANIKA”

Please follow and like us:
0

MILIKA PAVLOVIĆ „KAMEN NA OKUĆNICI“

O poeziji Redžepa Nurovića, Almanah, Podgorica 2003.

 

Ima kamen na mojoj okućnici,

okamenjen tu kad je iskrio prapočetka plamen.

Mojoj je trsi bio temelj kućni

i nišan na groblju

otkako je kamen.

(„Kamen“)

Ko je Redžep Nurović?

Odgovor, moj odgovor, iz punih usta, glasi: pjesnik. Može i Pjesnik.

Ko sa imalo sumnje i podozrenja, pogleda na moj odgovor, pozivam ga da sam pročita i, pod Nurovićevim ekslibrisom, provjeri istinitost mojih usta.

Nastavi čitati MILIKA PAVLOVIĆ „KAMEN NA OKUĆNICI“

Please follow and like us:
0

ENES HALILOVIĆ “MAPA GROTESKNIH STANICA”

Zehnija Bulić: Intimna groteska, “Arka”, Smederevo, 2003.

Narator, u ironičnoj slici uzavrele pozornice kojom defiluju igrači besmisla, intimno komunicira sa čitaocem – neka pitanja među njima i predmeti zajedničke preokupacije, kao i mjesta koja posjećuju i rasprave o literaturi koje vode, dokazuju da tok kratkog romana meandrira između svakodnevnih obaveza koje se ovdje poetskim i humorom uzdižu do nivoa sopstveničke procesije i mišljenja o tajnama čovjekova življenja koje je protkano zavaravanjem umjetnosti.

Nastavi čitati ENES HALILOVIĆ “MAPA GROTESKNIH STANICA”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “SPOMENIK ONIMA KOJE NEMA KO DA SPOMENE”

Enes Halilović, Potomci odbijenih prosaca, “Rad”, Beograd 2004.

I

Prva prozna knjiga Enesa Halilovića, Potomci odbijenih prosaca sadrži devedeset šest priča podijeljenih u pet poglavlja, od kojih prvo i posljednje imaju samo po jednu priču – kao prolog i epilog – a ostala tri (Pešter, Oblaci, Imena) ključaju od narativne erudicije mladoga pripovjedača. Jedinstven i cjelovit sklop svih devedeset šest priča brižno i sveobuhvatno je strukturiran. Sadrži historiju jedne civilizacije od začeća preko geneze do konačnog debakla.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SPOMENIK ONIMA KOJE NEMA KO DA SPOMENE”

Please follow and like us:
0

RAŠID DURIĆ „ESTETSKA OBILJEŽJA BOŠNJAČKE U CRNOGORSKOJ KNJIŽEVNOSTI XX STOLJEĆA NA MODELU PRIPOVIJEDANJA ĆAMILA SIJARIĆA, U ROMANU ‘CRNOTURCI’ HUSEINA BAŠIĆA I U ROMANESKNOJ TRILOGIJI MURATA BALTIĆA”

Zadaća je i smisao ove studije opisati i u izdvojenim primjerima pripovjedačkoga teksta dokazati estetske i stilske osobenosti sandžačkomuslimanske u kontekstu crnogorske i južnoslavenskih književnosti XX stoljeća. Izabrani karakteristični pripovjedački tekstovi Sijarića, Bašića i Baltića su u ovoj studiji estetski model za poetološku sintezu stilske i jezičke autohtonosti sandžačkomuslimanske u južnoslavenskim književnostima. Ovu hipotezu u studiji dokazujem u islamskom svjetonazoru, i u muslimanskoj duhovnosti u kojima je inspirirana i profilirana osobena gnoseologija i poetologija sandžačkomuslimanske književne riječi. U njima se sabire jedan univerzalni, općeljudski modus vivendi, kao jedinstveni gnoseološki i idejno-motivacijski literarni fokus. Islamska je religija, filozofija i estetika od petnaestoga stoljeća do danas bitno profilirala sandžačkomuslimansku usmenu i pisanu riječ, oblikujući joj individualitet i autohtonost u sklopu južnoslavenskih književnosti. Sandžačkomuslimanska književna riječ, njena duhovna gama u odnosu na crnogorskohrišćansku, pa i na bošnjačku, jest naime jedan poetološki kuriozum. I jedan estetski fenomen. I jedna višestoljetna i kulturna i književnostvaralačka realnost, koju, kao takvu, nije pojmila niti znanstveno elaborirala južnoslavenska književna povijest. Unisono, precizno i usredsređeno markirati i opisati, u stilu i u jeziku njene osobene segmente i nijanse, na temelju analize bitnih pripovjedačkih motiva sinkretizma*, integralizma*, tolerancije i mitsko-arhetipskih slojeva izabranih pripovjedačkih tekstova navedene trojice prozaista – jest zadaća ove studije.

Nastavi čitati RAŠID DURIĆ „ESTETSKA OBILJEŽJA BOŠNJAČKE U CRNOGORSKOJ KNJIŽEVNOSTI XX STOLJEĆA NA MODELU PRIPOVIJEDANJA ĆAMILA SIJARIĆA, U ROMANU ‘CRNOTURCI’ HUSEINA BAŠIĆA I U ROMANESKNOJ TRILOGIJI MURATA BALTIĆA”

Please follow and like us:
0

ALIJA DŽOGOVIĆ “PSIHOTERAPEUTSKA SLIKA RATA”

’’NEKE STVARI NAZVANE PRAVIM RIJEČIMA’’

Heiner Muller

(Saladin Burdžović: Hessen via Montenegro, Almanah, Podgorica, 2011.)

Saladin Burdžović, Bjelopoljac, Sandžaklija, azilant, dobar pisac poezije i proze, sopstvenog stila, majstor u sopstvenom stilu – objavio je dvadesetak djela poezije i proze. Sada još: ”Hessen via Montenegro”. Poezija mu je parikselans, proza – uzor poetskog govora za naviknute čitače.

Nastavi čitati ALIJA DŽOGOVIĆ “PSIHOTERAPEUTSKA SLIKA RATA”

Please follow and like us:
0

MURAT BALTIĆ “MI BALKANCI SMO SE BILI NAJELI I POBESNELI”

Htio sam da naglasim jednu životnu istinu, a to je da su svi ljudi u jednome isti – u smrti i da su u još jednome veoma bliski – u nevolji. Pripadati jednoj zajednici, ma bila i najveća na svijetu, ne znači da će me to i usrećiti, ali razumijevanje sa drugim ljudima svakako da hoće – priča za Danas Murat Baltić, autor romana “Uranijumska braća”, koji je nedavno predstavljen u Beogradu. Delo ovog proznog pisca i pesnika zastupljenog u evropskim antologijama, nekadašnjeg sudije u Sjenici, koji već godinama živi u Nemačkoj, bilo je u širem izboru za Ninovu nagradu za 2014.

Nastavi čitati MURAT BALTIĆ “MI BALKANCI SMO SE BILI NAJELI I POBESNELI”

Please follow and like us:
0