JAHJA FEHRATOVIĆ “BOSANSKI JEZIK U SANDŽAKU”

Rad se bavi dijahronim i sinhronim presjekom položaja bosanskoga jezika u Sjevernom i Južnom Sandžaku, odnosno državama Republici Srbiji i Crnoj Gori, kao i obrazovanjem na bosanskome jeziku u sredinama gdje Bošnjaci, shodno postotku stanovništva, imaju zakonsku osnovicu za školovanje na maternjem jeziku. U radu je po prvi puta ponuđena klasifikacija sandžačkih govora prema tipovima, opisana je istočna (sandžačka) varijanta bosanskoga jezika, dat pregled statusa standardnoga bosanskoga jezika u Sandžaku od vremena njegove zvanične i obavezne upotrebe u osmanskome periodu, preko pokušaja negiranja u dvadesetom vijeku do procesa jezičke deasimilacije s kraja XX i početkom XXI vijeka i začetaka savremene bosnistike. Opisan je i trenutni sociolingvistički položaj bosanskoga jezika u Sandžaku u odnosu na srpski i crnogorski jezik, te položaj bosanskoga jezika u sandžačkoj dijaspori. Na kraju su predložena rješenja za određene konkretne izazove u cilju očuvanja i učvršćivanja bosanskoga jezika na matičnome i izvanmatičnom prostoru sandžačkih Bošnjaka.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “BOSANSKI JEZIK U SANDŽAKU”

Please follow and like us:
0

ASIM PECO „LIČNO IME U SIJARIĆEVOM ROMANU ‘BIHORCI'“

Kada se, početkom 1956. godine, u našim knjižarskim izlozima pojavio Sijarićev roman Bihorci, to je bio svojevrstan događaj i prijatno iznenađenje, i za kritiku i za čitaoce. A, da se i toga podsjetimo, to je bio kraj prve poslijeratne decenije, koja je obilovala ratnim “trofejima”. Sve je, još uvijek, odisalo ratom: i svakodnevni život i literatura. Sijarićevi Bihorci nudili su nam nešto novo, nesvakidašnje: i tematikom, i stilom, pa i svojom antroponimijom, ličnim imenima svojih junaka. Istini za volju, malo je ko od čitalaca toga romana do tada nešto više znao i o piscu romana, i o Bihoru, i o Bihorcima. Dakle, tu nam se sad nudilo nešto novo i kao takvo interesantno. Ponavljam, nova nam je bila i antroponimija, imena junaka ovoga romana. A lično ime u književnom djelu ima značajnu ulogu. Pogotovo na našim jezičkim prostorima gdje su minuli vijekovi ostavili vidnih tragova iza sebe. Tako, na primjer, mi i danas na osnovu ličnoga imena možemo lako odrediti porijeklo nekog člana naše društvene zajednice.

Nastavi čitati ASIM PECO „LIČNO IME U SIJARIĆEVOM ROMANU ‘BIHORCI'“

Please follow and like us:
0

KEMAL MUSIĆ “IZ UGLA PISCA – JEZIK JE ŽIVOT LJUDI”

Ivo  Andrić  je  rekao:  „Jezik  je život  ljudi,  a  izvan  života  je  samo smrtno  ćutanje.  Jezik  je  živa  snaga  sa  kojom  je  vezana  ne  samo kultura  nego  i  samo  postojanje jednog naroda.“

Nastavi čitati KEMAL MUSIĆ “IZ UGLA PISCA – JEZIK JE ŽIVOT LJUDI”

Please follow and like us:
0

HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “O JEZIKU ‘DAVIDOVE ZVIJEZDE’ ZUVDIJE HODŽIĆA”

Napor da se sazna i objasni umjetnička ljepota jednog književnog djela ne može se ograničiti samo na istraživanje ideje i poruke jednog djela, već mora neminovno da bude upravljen i prema onim elementima koji čine način kazivanja i saopštenja te ideje i poruke. Prema tome, put do boljeg saznavanja književnog djela mora voditi preko analize stila, a ovaj najvećim dijelom počiva na jezičkom materijalu. Na jezik se ne može gledati kao na materiju koja jednostavno postoji, u njemu treba vidjeti materiju koja sebe vječno proizvodi po određenim zakonima, a kakve će efekte izazvati zavisi od onih koji se njime Zuvdija Hodžić, svjestan unutrašnjih zakonitosti jezika, daje mu pravo mjesto u svojim djelima i stvara raznoglasje jer posjeduje izuzetnu jezikotvornu snagu. Analizom jezika (njegovih stilskih vrijednosti) Zuvdije Hodžića bavila sam se još prije desetak i više godina.

Nastavi čitati HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “O JEZIKU ‘DAVIDOVE ZVIJEZDE’ ZUVDIJE HODŽIĆA”

Please follow and like us:
0

Dr. Fehratović vs. prof. Kovačević u emisiji “DOBRO JUTRO” na Pink tv (video)

 

Gosti jutarnjeg programa televizije Pink na temu pokušaja negiranja postojanja bosanskog jezika bili su dr. Jahja Fehratović i dr. Miloš Kovačević.

Nastavi čitati Dr. Fehratović vs. prof. Kovačević u emisiji “DOBRO JUTRO” na Pink tv (video)

Please follow and like us:
0

DŽEVAD JAHIĆ “O JEZIČKOM IDENTITETU SANDŽAČKIH BOŠNJAKA”

 

 

” Istočna, odnosno sandžačka, varijanta bosanskog jezika do sada je slabo istražena. Tek nakon provedenih istraživanja ukazat će se i neke druge njezine crte, naročito one koje su posljedica kontakata sa kosovskim dijalektima srpskog i albanskog jezika. Moguće je da će se ukazati i neke dosad nepoznate crte kao rezultat osobenoga unutarnjeg razvoja samih dijalekata i književnojezičke tradicije toga prostora kao dijela šire bošnjačke kulture, na kojemu se upotrebljava bosanski jezik, odnosno njegova sandžačka, tj. istočna varijanta.” (Jahić, 104.).

Nastavi čitati DŽEVAD JAHIĆ “O JEZIČKOM IDENTITETU SANDŽAČKIH BOŠNJAKA”

Please follow and like us:
0