MUNIB MAGLAJLIĆ “PJEVAČ I PRIPOVJEDAČ HAMDIJA ŠAHINPAŠIĆ”

Iz pjevačeva života i djelovanja

 Hamdija Šahinpašić, rođen 1916. godine u Pljevljima u Novopazarskom sandžaku, jedan je od posljednjih živih i djelatnih baštinika u tradicijskom lancu bošnjačkog usmenog pjesništva. Šahinpašićev repertoar čine pretežno lirske te one nešto duže pjesme koje se uobičajeno imenuju kao balade i romanse. Po svemu, Šahinpašić je zapravo svojevrstan pjevački fenomen, jer je znao i pjevao stotine pjesama, ne samo na bosanskom nego i na turskom pa i albanskom jeziku.

Nastavi čitati MUNIB MAGLAJLIĆ “PJEVAČ I PRIPOVJEDAČ HAMDIJA ŠAHINPAŠIĆ”

Please follow and like us:
0

PETAR V. ARBUTINA “LAVIRINT OPORIH SIBOLA”

Enver Muratović Enisin “Naopako”, Centar za kulturu, Rožaje 2004.

Između poetskog govora i sveta postoji skrivena saglasnost, poezija ipak predhodi, imenuje stvari, oslovljava uspavanu svest i savest, budi iz sna, nudi jedino istinsko znanje.

Nastavi čitati PETAR V. ARBUTINA “LAVIRINT OPORIH SIBOLA”

Please follow and like us:
0

MUHSIN RlZVIĆ: „MEĐURATNI RIZO RAMIĆ ILI KRITIKA NA SOCIJALNO-ESTETSKOM RASKRŠĆU“

Među piscima, po socijalnom sastavu većinom namještenicima i trgovačkim pomoćnicima, koji su se preko Vidovićeva etičko-prosvjetnog pokreta obrazovali, javio se u Novom čovjeku sredinom dvadesetih, međuratnih godina i Rizo Ramić. Jedan dio saradnika ovog lista, koji su se koristili njegovim književnim prostorom, postat će kasnije gorljivi učesnici bosanskohercegovačke književne ljevice.

Nastavi čitati MUHSIN RlZVIĆ: „MEĐURATNI RIZO RAMIĆ ILI KRITIKA NA SOCIJALNO-ESTETSKOM RASKRŠĆU“

Please follow and like us:
0

DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: „ŽIG KOJI ĆE NAS NADŽIVETI“

(Kemal Musić, Žig, „K club“, Bijelo Polje, 2012)

Kratki roman Kemala Musića Žig odigrava se na prostorima zatvora, bolnice i ludnice. Zanimljivo okruženje dostojno savremenog romana. Život se ovde vidi kao svojevrsni produkt okolnosti i mitskih klišea. To pokazuje da je Musiću veoma stalo do svojih čitalaca. Upravo zato on ih vešto vodi kroz psihološko-kriminalističku priču, delom ispričanu u tehnici skaza, delom moderno fantazmagorijski oblikovanu. Zlo nastaje ni iz čega i vremenom

Nastavi čitati DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: „ŽIG KOJI ĆE NAS NADŽIVETI“

Please follow and like us:
0

REDŽEP KIJAMETOVIĆ „OŽILJCI DUŠE“

Mule Musić: Mutne vode Vardara, Centar za djelatnosti kulture, Bijelo Polje 2004.

Bio je Mule istaknuti revolucionar, antifašista i opitnik zloglasnih logora. Živio je i radio u Beogradu. S posebnim entuzijazmom bavio se književnim radom.

Nastavi čitati REDŽEP KIJAMETOVIĆ „OŽILJCI DUŠE“

Please follow and like us:
0

STEVAN TONTIĆ: “PJESNIČKA OBJAVA MUHAMEDA ABDAGIĆA”

U jesen prošle godine došla mi je do ruku jedna loša (da ne kažem provincijalno) uređena, u vlastitom izdanju štampana, zbirka pjesama izvjesnog M. Haljinovića u kojoj sam, na veliko zadovoljstvo, pročitao iznenađujuće zanimljive i dobre pjesme. Bio je to za mene, budući da uglavnom pratim zbivanja u našoj savremenoj poeziji, takoreći mali šok: otkriće jednog autentičnog i potpunog pjesničkog svijeta kod sasvim nepoznatog pjesnika. Autor ”M. Haljinović”, zbirka Feniks. Sve mi to bijaše potpuno nepoznato. Međutim, istovremeno je u časopisu ”Život” objavljeno nekoliko pjesama Muhameda Abdagića, meni samo djelimično poznatog pisca, koje su mi se učinile osobenim i interesantnim.

Nastavi čitati STEVAN TONTIĆ: “PJESNIČKA OBJAVA MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Please follow and like us:
0

ISMET REBRONJA: “IZA MORENO MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Muhamed Agdagić (rođen u Sjenici 20. XII 1916, umro u Novom Pazaru 9. VIII 1991.) objavio za života sljedeće knjige: Feniks, pjesme, 1966; Tri drame, drame, 1966; Zvučni zid, roman i pripovjetke 1967; Zamka, drame, 1967; Feniks I, roman, 1971; Feniks II, roman 1972; Tvrdi grad, roman, 1973; Zemlja, roman i pripovjetke, 1975; Lutajući brod, pjesme; Duge studene zime, roman, 1981.

Nastavi čitati ISMET REBRONJA: “IZA MORENO MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Please follow and like us:
0

MUSTAFA MEMIĆ: “MUHAMED ABDAGIĆ – ZA NEZABORAV”

Avgusta 1991, u 76 godini života, nenadno je u Novom Pazaru preminuo Muhamed Abdagić, iz Sarajeva zavičajno iz Sjenice. Bio je jedan od utemeljivača Matice Bošnjaka. Kao čovjek intelektualac-humanista, revolucionar i književni stvaralac zadužio nas je  da ga i na ovaj način sačuvamo od zaborava.

Nastavi čitati MUSTAFA MEMIĆ: “MUHAMED ABDAGIĆ – ZA NEZABORAV”

Please follow and like us:
0

FATIMA MUMINOVIĆ-PELESIĆ: “Svijet pripovjedačke proze Seada Trhulja”

Sead Trhulj, ”Preko mosta”, NIP OKO, Sarajevo, 1996.

Junaci Trhuljeve proze svjedoče da put iskušenja duha na kome se postaje svjesnim da se promjene otvaraju iznutra, iz čovjeka, a ne dolaze iz svijeta koji ga okružuje, vodi “preko mosta”, “preko rijeke”, “minskih polja”, teška sjećanja, nosi do nade i spoznaje, iznad poniženja i sjena smrti. Oni nisu pasivni promatrači ratne zbilje, niti je život jedina pokretačka sila koja ih stavlja u poziciju djelanja, oni izranjaju kao akteri radnje, nosioci elemenata dobra, naspram zlu oličenom u likovima četnika. Nepokolebljivi su u želji da ostvare svoje ljudske težnje ka slobodi, dostojanstvu, prepoznaju ljepotu, radost.

Nastavi čitati FATIMA MUMINOVIĆ-PELESIĆ: “Svijet pripovjedačke proze Seada Trhulja”

Please follow and like us:
0

HASNIJA ,MURATAGIĆ- “Svako vrijeme ima svoju zvijezdu – Zuvdija Hodžić, ‘Davidova zvijezda'”

Najprije smo ga upoznali kao pjesnika, zatim kao pripovjedača i na kraju kao romansijera. Riječ je o Zuvdiji Hodžiću, autoru zbirke pjesama Na prvom konaku, Grafički zavod, Titograd 1970., zbirke pripovjedaka Gluva zvona, Grafički zavod, Titograd 1974., i romana Gusinjska godina, NIP Pobjeda, Titograd, 1976. Ovih dana oglasio se novim romanom, pod vrlo poetičnim naslovom, Davidova zvijezda u izdanju beogradskog Hografa.

Nastavi čitati HASNIJA ,MURATAGIĆ- “Svako vrijeme ima svoju zvijezdu – Zuvdija Hodžić, ‘Davidova zvijezda’”

Please follow and like us:
0

HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “O JEZIKU ‘DAVIDOVE ZVIJEZDE’ ZUVDIJE HODŽIĆA”

Napor da se sazna i objasni umjetnička ljepota jednog književnog djela ne može se ograničiti samo na istraživanje ideje i poruke jednog djela, već mora neminovno da bude upravljen i prema onim elementima koji čine način kazivanja i saopštenja te ideje i poruke. Prema tome, put do boljeg saznavanja književnog djela mora voditi preko analize stila, a ovaj najvećim dijelom počiva na jezičkom materijalu. Na jezik se ne može gledati kao na materiju koja jednostavno postoji, u njemu treba vidjeti materiju koja sebe vječno proizvodi po određenim zakonima, a kakve će efekte izazvati zavisi od onih koji se njime Zuvdija Hodžić, svjestan unutrašnjih zakonitosti jezika, daje mu pravo mjesto u svojim djelima i stvara raznoglasje jer posjeduje izuzetnu jezikotvornu snagu. Analizom jezika (njegovih stilskih vrijednosti) Zuvdije Hodžića bavila sam se još prije desetak i više godina.

Nastavi čitati HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “O JEZIKU ‘DAVIDOVE ZVIJEZDE’ ZUVDIJE HODŽIĆA”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ: „AVDO MEĐEDOVIĆ – PJEVAČ EPSKIH PJESAMA“

Amerikanci su nam rekli da imamo Homera. Malo je ko tada u Bijelom Polju i znao za nekakvog Homera, i da je neko gledao Avda Međedovića kako pije vodu sa šedrvana i rekao: Ovo je Homer, to bi prošlo kao dokona lakrdija, jer je svak znao da je Avdo Međedović običan seljak sa Obrova, kraj Bijelog Polja, koji se od drugih razlikuje samo po tome što umije da pjeva uz gusle. Ko je dokon može da ga sluša i dangubi, a ko ga sluša pašće na njegove grane, osiromašiće kao što je on osiromašio – jer: U kojoj kući gusle gude, tu žižak na tavanu žito ne jede.

Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ: „AVDO MEĐEDOVIĆ – PJEVAČ EPSKIH PJESAMA“

Please follow and like us:
0

ESAD RAHIĆ: „SULEJMAN TABAKOVIĆ U ULOZI HISTORIČARA”

Sulejman Tabaković je svakako najznačajniji sandžački alhamijado književnik. Na osnovu raspoloživih podataka, koji su izuzetno oskudni, možemo samo sa sigurnošću reći da Sulejman potiče iz stare i ugledne novopazarske porodice Tabakovića, čiji su se posljednji članovi odselili u Tursku prije tridesetak godina i da je živio u XIX stoljeću.

Nastavi čitati ESAD RAHIĆ: „SULEJMAN TABAKOVIĆ U ULOZI HISTORIČARA”

Please follow and like us:
0

MURIS IDRIZOVIĆ „MEHMED ŠAKIR KURTĆEHAJIĆ UZ STOGODIŠNJICU ‘SARAJEVSKOG CVJETNIKA’”

Svojom iznenadnom pojavom i ličnošću Mehmed Šakir Kurtćehajić, osnivač i urednik “Sarajevskog cvjetnika”, prvog javnog glasila u Bosni i Hercegovini izazvao je i u svoje vrijeme interesovanje mnogih savremenika. S dalekih prostranstava Turske stizali su dopisi pisma i tražena bliža obavještenja o mladom čovjeku koji je pisao umne, britke i realističke uvodnike stilom i jezikom naroda čiji se glas u to vrijeme malo čuo.

Nastavi čitati MURIS IDRIZOVIĆ „MEHMED ŠAKIR KURTĆEHAJIĆ UZ STOGODIŠNJICU ‘SARAJEVSKOG CVJETNIKA’”

Please follow and like us:
0

ALOIS SCHMAUS: „ĆOR-HUSO HUSOVIĆ“

Ranije se nije znalo da je kod muslimana nekada bilo profesionalnih guslara slepaca. kad sam prošle godine, septembra meseca putovao po Sandžaku, doznao sam uzgred, raspitujući se kod današnjih guslara za njihove učitelje, i za Ćor-Husa Husovića, slepog kolašinskog “Turčina”, negda možda najpopularnijeg guslara u krajevima između Srbije i Crne Gore.

Nastavi čitati ALOIS SCHMAUS: „ĆOR-HUSO HUSOVIĆ“

Please follow and like us:
0

FARUK DIZDAREVIĆ „ILIJAS DOBARDŽIĆ – ZAVIČAJ KAO SUDBINA“

Svoj književni rad Ilijas Dobardžić otpočeo je dosta rano, po svoj prilici još kao đak Trgovačke škole u Sarajevu. Tek je bio minuo Novi rat, kas­nije nazvan Prvim svjetskim; u novoformiranoj južnoslovenskoj državi period od 1918. – 1925. go­dine, ali i kasnije, karakteriše izuzetna dinamika književnih pokreta, manifesta, časopisa i škola. Svu tu heterogenost književnih strujanja i progra­ma istoričari književnosti su često označavali imenom “poslijeratni modernizam”.

Nastavi čitati FARUK DIZDAREVIĆ „ILIJAS DOBARDŽIĆ – ZAVIČAJ KAO SUDBINA“

Please follow and like us:
0

ISMET REBRONJA “SETNA LIRIKA ILIJASA DOBARDŽIĆA”

 

Postoje zapostavljeni ali ne i zaboravljeni pesnici. Dobardžić jeste zapostavljen. Zaboravljen nije. Sa jednim zapostavljenim pesnikom vazda neko komunicira, ima na umu njegove stihove bilo da su objavljivani ili da se pak, rukom ispisani, nalaze u nekoj svesci. Poznato mi je da su se sti­hovi Ilijasa Dobardžića čitali, makar to bili stari časopisi ili jedina objavljena zbirka pod naslovom “Pesme niz dolove”. (Znam da je Dobardžićeve sti­hove, na primer, čitao jedan beogradski arhitekta po imenu Abdulah Tulundžić i, naravno, još puno njih).

Nastavi čitati ISMET REBRONJA “SETNA LIRIKA ILIJASA DOBARDŽIĆA”

Please follow and like us:
0

SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

U podnožju uzvišenja, koje narod zove Gradina, a koje se strmo uzdiže sa lijeve strane rijeke Lješnice ili sa desne strane mnogo čuvenijeg Lima, smješteno je selo Bioča. Po svoj prilici to je prvo od bihorskih naselja sa islamskim stanovništvom, na što i danas ukazuje jedna kultna tekija smještena u maloj pećini, u kojoj su živjeli derviši. Nastavi čitati SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “HISTORIJSKE I KULTUROLOŠKE UVJETOVANOSTI KNJIGE ‘ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA’ ANTUNA HANGIJA”

Sredinom prve polovice devetnaestoga vijeka, već je svim ozbiljnijim analitičarima postalo jasno da Bosforski bolesnik – kako su nazivali posrnulo Osmansko carstvo – više nikada neće povratiti slavu skrhanoj imperiji, koja se je naglo počela gruniti, i iznova steći poljuljanu samouvjerenost u vlastitu snagu, a samim tim ni poštovanje kakvo je nekada uživao u najmoćnijim kružocima koji su javno ili iza sjene upravljali svijetom. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “HISTORIJSKE I KULTUROLOŠKE UVJETOVANOSTI KNJIGE ‘ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA’ ANTUNA HANGIJA”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Sandžački Bošnjaci, kao nedjeljiv dio ukupnoga bošnjačkoga naroda, otrgnuti od matice više od stotinu godina u mnogim svojim posebnostima bivali su prepušteni sami sebi. Bez sistemskog uređenja bilo kog dijela društvenih odnosa, djelovali su kao rasprnuta niska bisera čije se kuglice zagube na najskrovitija mjesta ne bi li preživjele do trenutka kada će se iznova nanizati i prikazati svo blještavilo i sjaj u jedinstvenoj ljepoti zbira. Stiješnjen na četveromeđu, ovaj narod  je prethodno stoljeće proveo u rastakanju svega što čini njegovo biće, i pronalaženju mehanizama opstojanja u uvjetima koji su mu nudili sve samo ne preživljavanje u onom obliku u kakvom je od Boga dan, kao dio matičnoga prostora Bošnjaka, baštinika islama i govornika bosanskoga jezika sa najbogatijom kulturom na Balkanu oplemenjenom primjesama orijenta i bazom evropske civilizacije. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “SANDŽAČKOBOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST”

Sandžačkobošnjačka ili književnost sandžačkih Bošnjaka predstavlja nedjeljiv dio sveukupne književne baštine bošnjačke književnosti i u dijahronoj i u sinhronoj vertikali, a sa druge strane, uslijed historijskih, kulturalnih i drugih osobenosti sandžačkog podidentitetskog tkiva, ona se prema cjelini bošnjačke književnosti može promatrati kao dubrovačka književnost spram hrvatskog književnog nasljeđa u datom historijskom trenutku kulminativnog razvoja ove književno-povijesne tradicije, s tom razlikom što je vremenski raspon trajanja sandžačko-bošnjačke književnosti dulji i što još uvijek teče, te se ova književna tradicija i u ovom momentu uspješno razvija i polučuje zavidne rezultate, kao i u domenu epohalnog, pravaškog i žanrovskog određenja literarnog dostignuća pojedinih autora što ne mora apriorno značiti i ujednačenu estetsku kvalitetu markiranog djela ili cjelokupnog opusa određenog literate. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SANDŽAČKOBOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST”

Please follow and like us:
0