MURAT BALTIĆ “MI BALKANCI SMO SE BILI NAJELI I POBESNELI”

Htio sam da naglasim jednu životnu istinu, a to je da su svi ljudi u jednome isti – u smrti i da su u još jednome veoma bliski – u nevolji. Pripadati jednoj zajednici, ma bila i najveća na svijetu, ne znači da će me to i usrećiti, ali razumijevanje sa drugim ljudima svakako da hoće – priča za Danas Murat Baltić, autor romana “Uranijumska braća”, koji je nedavno predstavljen u Beogradu. Delo ovog proznog pisca i pesnika zastupljenog u evropskim antologijama, nekadašnjeg sudije u Sjenici, koji već godinama živi u Nemačkoj, bilo je u širem izboru za Ninovu nagradu za 2014.

Nastavi čitati MURAT BALTIĆ “MI BALKANCI SMO SE BILI NAJELI I POBESNELI”

Please follow and like us:
0

Sulejman Aličković: “Moramo se pretvoriti u divove ako želimo da opstanemo u Bosni i Sandžaku”

 

Sulejman Aličković je rođen 1953. godine u Župi nedaleko od Tutina. Etnolog i istraživač na polju historije Bošnjaka u Sandžaku. Piše prozu i poeziju. Uvršten je u zbirke radova sa KNS-književnih susreta sa pričama i pjesmama, na kojima učestvuje redovno od 2008. godine. Živi i stvara u Luksemburgu.

Nastavi čitati Sulejman Aličković: “Moramo se pretvoriti u divove ako želimo da opstanemo u Bosni i Sandžaku”

Please follow and like us:
0

SALADIN DINO BURDŽOVIĆ “POVRATAK U SCHWARZER BERG”

Saladin Burdžović rođen je 1968. u Bijelom Polju, od 1999. živi i stvara u Njemačkoj. Dio opusa od preko dvadest naslova poezije i proze prevođen je na mađarski, poljski, bugarski, makedonski, slovenački, turski i njemački jezik. Dobitnik je više nagrada za književnost: Isak Samokovlija, Ćamil Sijarić, Blažo Šćepanović…

Nastavi čitati SALADIN DINO BURDŽOVIĆ “POVRATAK U SCHWARZER BERG”

Please follow and like us:
0

HUSEIN BAŠIĆ “APSURD KAMENA O VRATU”

Bila su to čupava vremena, ali naša mladost, naš  zanos, naša mogućnost da možemo objaviti prve mucave stihove u novopazarskom “Bratstvu” značili su nam puno da prevladamo svakovrsnu oskudicu u kojoj smo tih dana đakovali.

Nastavi čitati HUSEIN BAŠIĆ “APSURD KAMENA O VRATU”

Please follow and like us:
0

HUSEIN BAŠIĆ „BOŠNJACI CRNE GORE I BOSNE DIJELE ISTO KULTURNO NASLIJEĐE“

Usmena književnost Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije sadrži sve značajne odlike i vrline usmene književnosti ostalih južnoslovenskih naroda a razlika je prije svega u bogatoj i raznovrsnoj leksici u kojoj je ostvarena. Međutim, brojnih orijentalizama nije lišena ni usmena književnost ostalih južnoslovenskih naroda, što je sasvim normalno, imajući u vidu dužinu i intenzitet življenja pod osmanskom vlašću. Orijentalizmi u bošnjačkoj usmenoj književnosti, čine poseban jezički kvalitet i bogastvo koje se crplo iz nekoliko orijentalnih jezika(arapskog, perzijskog i turskog) u živo jezičko vrelo koje svim tim stranim riječima daje obrise i oblike našeg jezika. Bošnjačka usmena književnost sadrži i veliča kult junaštva, ali kao vrhunski čin suprostavljanja zlu; nimalo manje i kult čojstva; ne nipodaštava protivnika, ne podstiče mržnju, ističući, borbu, ne kao mrak i sljepilo u kome je lako počiniti zločin, već kao regulativ pravde koja traži da bude zadovoljena.

Nastavi čitati HUSEIN BAŠIĆ „BOŠNJACI CRNE GORE I BOSNE DIJELE ISTO KULTURNO NASLIJEĐE“

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ: “RASKOŠNOST SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

U povodu objavljivanja kapitalnog djela „Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti„ porazgovarali smo sa njenim autorom dr. Jahjom Fehratovićem, inače dekanom Departmana filološkoh nauka Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, pitajući ga, najprije, – koje su to osobenosti sandžačkobošnjačke književnosti u književnohistorijskom smislu

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ: “RASKOŠNOST SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

MUSTAFA MEMIĆ “BOŠNJACI SVOJU DOMOVINU ZOVU BOSNA I HERCEGOVINA”

Bošnjaci, kao i drugi kulturni i civilizovani narodi imaju svoju Domovinu. Nose je u svojim njedrima, a zovu je Bosna i Hercegovina. A njihova domovina Bosna povremeno je nekima majka, drugima maćeha, kako za one koji žive unutar te domovine, tako i u odnosu na one koji su iz raznih razloga bili prisiljeni da je napuste, ali i ne prestajući da misle i da teže prema njoj. Na našu nesreću naša se Domovina ne odnosi prema svim ljudima jednako. Posebno ona nerijetko zaboravlja na one svoje Bošnjake koji su bili primorani da, najčešće iz ekonomskih razloga, žive negdje drugo, a da ne prestaju da misle na svoju Domovinu.

Nastavi čitati MUSTAFA MEMIĆ “BOŠNJACI SVOJU DOMOVINU ZOVU BOSNA I HERCEGOVINA”

Please follow and like us:
0

ZLATAN ČOLAKOVIĆ: “BOŠNJAČKA EPIKA JE JAČI SVJEDOK OD PISANE HISTORIJE”

Prof. Dr. Zlatan Čolaković (Zagreb 1955.g.), diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju (1979), magistrirao (1982) i doktorirao (1984) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1984-1988, kao dobitnik Fulbrightove stipendije, suradjuje s Albertom Lordom na Harvardu i radi u Slavističkom odjelu biblioteke “Widener” Harvardskog koledža. Predavao na Harvardu i sveučilištu Waterloo. U zbirci “The Milman Parry Collection” transkribirao je i editirao tekstove snimki oko 90,000 stihova bošnjačkih epskih pjesnika.1989. godine, sakupljao je bošnjačku epiku i prvi zabilježio cjelovite bošnjačke epske pjesme na filmu. Nastavi čitati ZLATAN ČOLAKOVIĆ: “BOŠNJAČKA EPIKA JE JAČI SVJEDOK OD PISANE HISTORIJE”

Please follow and like us:
0

Refik Ličina: “U tuđini jezik ti postaje jedina domovina”

Refik Ličina rođen je 1956. godine (Radmanci, Crna Gora). Do 1992. živio je i radio kao bibliotekar u Novom Pazaru, a od 1994. živi u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Objavio, između ostalog knjige poezije: Poznavanje prirode, 1970, Pčele 1983, Ex Solio, 2001, Prigodne prisile (izbor iz poezije) 2009, Knjigovezačka ulica, 2009. Objavio je i dvije knjige kratke proze – Staklenici, 2004, i Dani u Valhali, 2008, kao i knjigu za djecu Priče iz daljine, 2003. Nastavi čitati Refik Ličina: “U tuđini jezik ti postaje jedina domovina”

Please follow and like us:
0

IBRAHIM HADŽIĆ “POEZIJU CRPIM IZ MITSKE DUBINE ZAVIČAJA”

Negdje na početku studija pročitao sam rečenicu Lava Tolstoja, o tome da je djetinjstvo nepresušan izvor za umjetnike. Slike i doživljaji koji su u tom periodu usvojeni, ostaju za cio život. Bio sam pomalo ljut na genija iz Jasne Poljane. Pitao sam se čemu ostatak života ako je to tako. Danas vidim da je Tolstoj bio u pravu, kaže Hadžić. Nastavi čitati IBRAHIM HADŽIĆ “POEZIJU CRPIM IZ MITSKE DUBINE ZAVIČAJA”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ: “TAMO GDJE SE TEŠKO ŽIVI – LIJEPO SE GOVORI”

Ovih dana prelistavam stare bilježnice. U jednoj nailazim na priču koju sam čula od Ćamila Sijarića na Limskim večerima poezije gdje se govorilo o likovima i lirskim slikama u književnom djelu ovoga pisca: „Neki čovjek pošao na dalek put. Idući tim putem, on ugleda njivu. Na toj njivi ore čovjek. Taj koji ore nije u ralo upregao ni konja, ni vola, ni magarca, nego je upregao čovjeka. Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ: “TAMO GDJE SE TEŠKO ŽIVI – LIJEPO SE GOVORI”

Please follow and like us:
0

NUSRET IDRIZOVIĆ: “STEĆAK JE ZA MENE JEDAN VELIKI BOL”

Književnik Nusret Idrizović poznat je kao pisac povijesne sudbe Bosne od srednjovjekovlja do danas. Najbolju je recepciju doživio u Hrvatskoj gdje je primio dvije ugledne nagrade (knjiga «Kolo bosanske škole smrti» dobila je nagradu Željezare Sisak kao najbolja knjiga eseja objavljena u bivšoj Jugoslaviji godine 1984., a knjiga «Kolo tajnih znakova» nagrađena je najvišom hrvatskom nagradom Vladimir Nazor). No, taj proces prepoznavanja još nije završen jer riječ je o pjesniku, romansijeru, esejistu, radijskom piscu i dramaturgu. Njegova trilogija, koja uz rečene knjige ubraja i naslov «Kolo svetog broja» po svojoj stilskoj i sadržajnoj osebujnosti i danas zadržava kultni status. Spomenimo još njegove knjige pjesama «Tišine se ne mogu odreći», «Zvona i usne»; monografiju «Kozara»; knjigu pripovjedaka «Borkina ljubav» te romane «Ne zaboravi sviralu baćo», «Smrt nije kraj», «Mrav i aždaha», «I noć … i dan»; «Divin», «Ikona bez boga» i «Vučje grlo». Autor je mnogih radio-drama i radio-komedija između kojih izdvajamo: «Bezazlene vukove», «Obračun», «Koga voli Ladislava», «Pismo idolu», «Nasilje hipotalamusa», «Apage, satanas». Uz to Idrizović je dramatizirao više od stotinu romana domaćih i stranih autora za zagrebačku radijsku emisiju Radio roman. Napisao je nekoliko scenarija i sinopsisa za dokumentarne i igrane filmove, a prevođen je na više europskih i azijskih jezika. Sve je to bio povod da u nazočnosti i svesrdnu pomoć njegove supruge Hateme započnemo plodonosni razgovor. Na našu veliku žalost Nusret Idrizović je dva dana nakon zaključenja ovog broja Behara (2007. godine) preselio na Ahiret. Nastavi čitati NUSRET IDRIZOVIĆ: “STEĆAK JE ZA MENE JEDAN VELIKI BOL”

Please follow and like us:
0