Miloš Ristić “Fragmentarno o poeziji Ćamila Sijarića”

Ćamil Sijarić, koliko značajan svojim pripovednim delima, utoliko još više biva interesantan svojim lirskim opusom, iako je on manjeg obima. Slično Andriću, koji je takođe pripovedač sa nekoliko desetina pesama, no ipak je kod Sijarića stvar složenija iz razloga što mu pesme nisu pesme u prozi ili pesme sa određenom pripovednom rezonancom već prave pravcate pesme. Znam, sad će se probuditi poznavaoci Andrićeve lirike kako ona nije pripovedna – i nije, ali, nesumnjivo, što se i vidi na prvo čitanje, ima određeni dnevničko-ritualski karakter, što je i označeno onim ,,Šta sanjam i šta mi se događa’’, u naslovu pesničke knjige.

Nastavi čitati Miloš Ristić “Fragmentarno o poeziji Ćamila Sijarića”

Please follow and like us:
0

MUNIB MAGLAJLIĆ “PJEVAČ I PRIPOVJEDAČ HAMDIJA ŠAHINPAŠIĆ”

Iz pjevačeva života i djelovanja

 Hamdija Šahinpašić, rođen 1916. godine u Pljevljima u Novopazarskom sandžaku, jedan je od posljednjih živih i djelatnih baštinika u tradicijskom lancu bošnjačkog usmenog pjesništva. Šahinpašićev repertoar čine pretežno lirske te one nešto duže pjesme koje se uobičajeno imenuju kao balade i romanse. Po svemu, Šahinpašić je zapravo svojevrstan pjevački fenomen, jer je znao i pjevao stotine pjesama, ne samo na bosanskom nego i na turskom pa i albanskom jeziku.

Nastavi čitati MUNIB MAGLAJLIĆ “PJEVAČ I PRIPOVJEDAČ HAMDIJA ŠAHINPAŠIĆ”

Please follow and like us:
0

PETAR V. ARBUTINA “LAVIRINT OPORIH SIBOLA”

Enver Muratović Enisin “Naopako”, Centar za kulturu, Rožaje 2004.

Između poetskog govora i sveta postoji skrivena saglasnost, poezija ipak predhodi, imenuje stvari, oslovljava uspavanu svest i savest, budi iz sna, nudi jedino istinsko znanje.

Nastavi čitati PETAR V. ARBUTINA “LAVIRINT OPORIH SIBOLA”

Please follow and like us:
0

MUHSIN RlZVIĆ: „MEĐURATNI RIZO RAMIĆ ILI KRITIKA NA SOCIJALNO-ESTETSKOM RASKRŠĆU“

Među piscima, po socijalnom sastavu većinom namještenicima i trgovačkim pomoćnicima, koji su se preko Vidovićeva etičko-prosvjetnog pokreta obrazovali, javio se u Novom čovjeku sredinom dvadesetih, međuratnih godina i Rizo Ramić. Jedan dio saradnika ovog lista, koji su se koristili njegovim književnim prostorom, postat će kasnije gorljivi učesnici bosanskohercegovačke književne ljevice.

Nastavi čitati MUHSIN RlZVIĆ: „MEĐURATNI RIZO RAMIĆ ILI KRITIKA NA SOCIJALNO-ESTETSKOM RASKRŠĆU“

Please follow and like us:
0

DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: „ŽIG KOJI ĆE NAS NADŽIVETI“

(Kemal Musić, Žig, „K club“, Bijelo Polje, 2012)

Kratki roman Kemala Musića Žig odigrava se na prostorima zatvora, bolnice i ludnice. Zanimljivo okruženje dostojno savremenog romana. Život se ovde vidi kao svojevrsni produkt okolnosti i mitskih klišea. To pokazuje da je Musiću veoma stalo do svojih čitalaca. Upravo zato on ih vešto vodi kroz psihološko-kriminalističku priču, delom ispričanu u tehnici skaza, delom moderno fantazmagorijski oblikovanu. Zlo nastaje ni iz čega i vremenom

Nastavi čitati DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: „ŽIG KOJI ĆE NAS NADŽIVETI“

Please follow and like us:
0

REDŽEP KIJAMETOVIĆ „OŽILJCI DUŠE“

Mule Musić: Mutne vode Vardara, Centar za djelatnosti kulture, Bijelo Polje 2004.

Bio je Mule istaknuti revolucionar, antifašista i opitnik zloglasnih logora. Živio je i radio u Beogradu. S posebnim entuzijazmom bavio se književnim radom.

Nastavi čitati REDŽEP KIJAMETOVIĆ „OŽILJCI DUŠE“

Please follow and like us:
0

RADOMIR ČEČOVIĆ: “GORČINA JEDNE EPISTEMOLOGIJE”  

Zehnija Bulić OČEVA KOŽA, SENT, Novi Pazar, 2013

Zehnija Bulić rođen je 1970. godine u Paljevu kod Tutina. Diplomirao je srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Prištini. Objavio je zbirke poezije: Dah vremena (1994), Splavari ponornice (2000), Topola ni do pola (2005); romane Intimna groteska (2002) i Udica (2008). Član je redakcije časopisa Sent. Živi u Novom Pazaru.

Nastavi čitati RADOMIR ČEČOVIĆ: “GORČINA JEDNE EPISTEMOLOGIJE”  

Please follow and like us:
0

MIROSLAV ĐUROVIĆ: „O LJUDIMA SA MARGINA ŽIVOTA“

Zaim Azemović (Bukovica kod Rožaja, 1937.) je po mnogo čemu zanimljiva književna pojava. U literaturu je ušao relativno kasno, knjigom pripovijedaka Zlatna i gladna brda (1972.). Život u provinciji, daleko od književnih centara, glasila i izdavača, učinio je svoje. Ali svako zlo, ima i onu drugu stranu: Aze­mović se neposredno napajao na vrelima života i narodnog iskustva i sve ljud­ske rane i radosti (manje) okušao na sopstvenoj koži. To je Azemovića učinilo piscem koji, za razliku od mnogih drugih, ima što da kaže.

Nastavi čitati MIROSLAV ĐUROVIĆ: „O LJUDIMA SA MARGINA ŽIVOTA“

Please follow and like us:
0

STEVAN TONTIĆ: “PJESNIČKA OBJAVA MUHAMEDA ABDAGIĆA”

U jesen prošle godine došla mi je do ruku jedna loša (da ne kažem provincijalno) uređena, u vlastitom izdanju štampana, zbirka pjesama izvjesnog M. Haljinovića u kojoj sam, na veliko zadovoljstvo, pročitao iznenađujuće zanimljive i dobre pjesme. Bio je to za mene, budući da uglavnom pratim zbivanja u našoj savremenoj poeziji, takoreći mali šok: otkriće jednog autentičnog i potpunog pjesničkog svijeta kod sasvim nepoznatog pjesnika. Autor ”M. Haljinović”, zbirka Feniks. Sve mi to bijaše potpuno nepoznato. Međutim, istovremeno je u časopisu ”Život” objavljeno nekoliko pjesama Muhameda Abdagića, meni samo djelimično poznatog pisca, koje su mi se učinile osobenim i interesantnim.

Nastavi čitati STEVAN TONTIĆ: “PJESNIČKA OBJAVA MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Please follow and like us:
0

ISMET REBRONJA: “IZA MORENO MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Muhamed Agdagić (rođen u Sjenici 20. XII 1916, umro u Novom Pazaru 9. VIII 1991.) objavio za života sljedeće knjige: Feniks, pjesme, 1966; Tri drame, drame, 1966; Zvučni zid, roman i pripovjetke 1967; Zamka, drame, 1967; Feniks I, roman, 1971; Feniks II, roman 1972; Tvrdi grad, roman, 1973; Zemlja, roman i pripovjetke, 1975; Lutajući brod, pjesme; Duge studene zime, roman, 1981.

Nastavi čitati ISMET REBRONJA: “IZA MORENO MUHAMEDA ABDAGIĆA”

Please follow and like us:
0

FATIMA MUMINOVIĆ-PELESIĆ: “Svijet pripovjedačke proze Seada Trhulja”

Sead Trhulj, ”Preko mosta”, NIP OKO, Sarajevo, 1996.

Junaci Trhuljeve proze svjedoče da put iskušenja duha na kome se postaje svjesnim da se promjene otvaraju iznutra, iz čovjeka, a ne dolaze iz svijeta koji ga okružuje, vodi “preko mosta”, “preko rijeke”, “minskih polja”, teška sjećanja, nosi do nade i spoznaje, iznad poniženja i sjena smrti. Oni nisu pasivni promatrači ratne zbilje, niti je život jedina pokretačka sila koja ih stavlja u poziciju djelanja, oni izranjaju kao akteri radnje, nosioci elemenata dobra, naspram zlu oličenom u likovima četnika. Nepokolebljivi su u želji da ostvare svoje ljudske težnje ka slobodi, dostojanstvu, prepoznaju ljepotu, radost.

Nastavi čitati FATIMA MUMINOVIĆ-PELESIĆ: “Svijet pripovjedačke proze Seada Trhulja”

Please follow and like us:
0

HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “‘Fetva’ Murat Baltić”

Veoma je teško biti tumač umjetnosti, ali je daleko teže biti umjetnik. Tumaču valja da pronikne u sve tajne umjetnosti. Ja nemam tako velike namjere. Namjeravam da govorim samo o nekim koje sam spoznala u Fetvi Murata Baltića. Za Fetvu najprije treba reći da je produkt uma i srca, a takva djela mogu stvarati samo oni koji imaju izgrađen estetski i intelektualni nerv.

Nastavi čitati HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “‘Fetva’ Murat Baltić”

Please follow and like us:
0

HASNIJA ,MURATAGIĆ- “Svako vrijeme ima svoju zvijezdu – Zuvdija Hodžić, ‘Davidova zvijezda'”

Najprije smo ga upoznali kao pjesnika, zatim kao pripovjedača i na kraju kao romansijera. Riječ je o Zuvdiji Hodžiću, autoru zbirke pjesama Na prvom konaku, Grafički zavod, Titograd 1970., zbirke pripovjedaka Gluva zvona, Grafički zavod, Titograd 1974., i romana Gusinjska godina, NIP Pobjeda, Titograd, 1976. Ovih dana oglasio se novim romanom, pod vrlo poetičnim naslovom, Davidova zvijezda u izdanju beogradskog Hografa.

Nastavi čitati HASNIJA ,MURATAGIĆ- “Svako vrijeme ima svoju zvijezdu – Zuvdija Hodžić, ‘Davidova zvijezda’”

Please follow and like us:
0

MURIS IDRIZOVIĆ „MEHMED ŠAKIR KURTĆEHAJIĆ UZ STOGODIŠNJICU ‘SARAJEVSKOG CVJETNIKA’”

Svojom iznenadnom pojavom i ličnošću Mehmed Šakir Kurtćehajić, osnivač i urednik “Sarajevskog cvjetnika”, prvog javnog glasila u Bosni i Hercegovini izazvao je i u svoje vrijeme interesovanje mnogih savremenika. S dalekih prostranstava Turske stizali su dopisi pisma i tražena bliža obavještenja o mladom čovjeku koji je pisao umne, britke i realističke uvodnike stilom i jezikom naroda čiji se glas u to vrijeme malo čuo.

Nastavi čitati MURIS IDRIZOVIĆ „MEHMED ŠAKIR KURTĆEHAJIĆ UZ STOGODIŠNJICU ‘SARAJEVSKOG CVJETNIKA’”

Please follow and like us:
0

SAFVET-BEG BAŠAGIĆ “MEHMED ŠAKIR KURTĆEHAJIĆ”

 

Prva lastavica koja je navijestila duševni preporod u Bosni i Hercegovini, – prvi domaći sin koji je pokrenuo prvi samostalni list u glavnom gradu svoje domovine – jest daroviti i poletni mladić Mehmed Šakir-ef. Kurtćehajić, vlasnik i urednik Gjulšeni Saraja.[1]

Nastavi čitati SAFVET-BEG BAŠAGIĆ “MEHMED ŠAKIR KURTĆEHAJIĆ”

Please follow and like us:
0

ALOIS SCHMAUS: „ĆOR-HUSO HUSOVIĆ“

Ranije se nije znalo da je kod muslimana nekada bilo profesionalnih guslara slepaca. kad sam prošle godine, septembra meseca putovao po Sandžaku, doznao sam uzgred, raspitujući se kod današnjih guslara za njihove učitelje, i za Ćor-Husa Husovića, slepog kolašinskog “Turčina”, negda možda najpopularnijeg guslara u krajevima između Srbije i Crne Gore.

Nastavi čitati ALOIS SCHMAUS: „ĆOR-HUSO HUSOVIĆ“

Please follow and like us:
0

FARUK DIZDAREVIĆ „ILIJAS DOBARDŽIĆ – ZAVIČAJ KAO SUDBINA“

Svoj književni rad Ilijas Dobardžić otpočeo je dosta rano, po svoj prilici još kao đak Trgovačke škole u Sarajevu. Tek je bio minuo Novi rat, kas­nije nazvan Prvim svjetskim; u novoformiranoj južnoslovenskoj državi period od 1918. – 1925. go­dine, ali i kasnije, karakteriše izuzetna dinamika književnih pokreta, manifesta, časopisa i škola. Svu tu heterogenost književnih strujanja i progra­ma istoričari književnosti su često označavali imenom “poslijeratni modernizam”.

Nastavi čitati FARUK DIZDAREVIĆ „ILIJAS DOBARDŽIĆ – ZAVIČAJ KAO SUDBINA“

Please follow and like us:
0

ISMET REBRONJA “SETNA LIRIKA ILIJASA DOBARDŽIĆA”

 

Postoje zapostavljeni ali ne i zaboravljeni pesnici. Dobardžić jeste zapostavljen. Zaboravljen nije. Sa jednim zapostavljenim pesnikom vazda neko komunicira, ima na umu njegove stihove bilo da su objavljivani ili da se pak, rukom ispisani, nalaze u nekoj svesci. Poznato mi je da su se sti­hovi Ilijasa Dobardžića čitali, makar to bili stari časopisi ili jedina objavljena zbirka pod naslovom “Pesme niz dolove”. (Znam da je Dobardžićeve sti­hove, na primer, čitao jedan beogradski arhitekta po imenu Abdulah Tulundžić i, naravno, još puno njih).

Nastavi čitati ISMET REBRONJA “SETNA LIRIKA ILIJASA DOBARDŽIĆA”

Please follow and like us:
0

SANJIN O. KODRIĆ “DRAMATOLOŠKI ASPEKTI TEODRAMSKOG DISKURSA U HAZRETI FATIMI SAFETA PLAKALA“

Rad predstavlja prvenstveno književnoteorijski, a potom i književnohistorijski usmjereno čitanje Plakalove Hazreti Fatime, muslimanskoteodramskog teksta jedinstvenog u cjelokupnoj povijesti bošnjačke te bosanskohercegovačke dramatike. Pritom, nastojeći na dvjema rečenim književnoznanstvenim razinama sažeto dramatološki odrediti Plakalov teodramski izričaj, autor ispituje temeljne genološko-književnoteorijske aspekte teodramske dramaturgije ovog autora, nakon čega postavlja problem determiniranja periodizacijskog te kulturalnog statusa zasad najnovije drame Safeta Plakala, što sve na koncu proteže i na razinu slobodnog čitanja, čime zaključno naznačuje značenjske potencijale Hazreti Fatime, toga suvereno i uopće izuzetno uobličenog dramskog teksta.

Nastavi čitati SANJIN O. KODRIĆ “DRAMATOLOŠKI ASPEKTI TEODRAMSKOG DISKURSA U HAZRETI FATIMI SAFETA PLAKALA“

Please follow and like us:
0

ASMIR KUJOVIĆ “U DUHU LATINSKIH MAJSTORA – SINAN GUDŽEVIĆ: RIMSKI EPIGRAMI”

Sinan Gudžević javio se poezijom krajem sedamdesetih godina, zbirkom pjesama duhovitog naslova Građa za pripovijetke. Ma koliko poetička srž njegovih ranih pjesama u ondašnjem književnom okruženju djelovala samoniklo, u njoj su prepoznatljive matrice efektno poentiranih prozaiziranih zapisa, odnosno sažetih “iščašenih pričica” u stihovima kakve pamtimo iz pjesničkih knjiga Vaska Pope Živo mesoKuća nasred druma i Rez.

Nastavi čitati ASMIR KUJOVIĆ “U DUHU LATINSKIH MAJSTORA – SINAN GUDŽEVIĆ: RIMSKI EPIGRAMI”

Please follow and like us:
0

SAMIR HANUŠA “ROMANESKNI OPUS ĆAMILA SIJARIĆA”

Ćamil Sijarić (1913-1989) spada u red najznačajnijih bošnjačkih pisaca. Potekavši iz crnogorskog dijela Sandžaka, iz kraja bogatog epskom i lirskom tradicijom i živom usmenom riječju, Sijarić je još kao dječak bio u prilici da upije u sebe pulsirajuću mozaičku sliku rodnog kraja. Priče i legende, vjerovanja i praznovjerice, običaji, anegdote, jezik, sve se je to akumuliralo u pamćenju mladog Sijarića, rođenog pripovjedača, da bi u plodnim kreativnim godinama koje su mu predstojale eksplodiralo u vidu obimnog i relevantnog književnog djela.

 

Nastavi čitati SAMIR HANUŠA “ROMANESKNI OPUS ĆAMILA SIJARIĆA”

Please follow and like us:
0

NEDŽIB VUČELJ “ZABORAVLJENI SANDŽAČKI PISCI U BOSANSKOJ KRAJINI”

Na ahiret su preselili sandžački pisci u Krajini, Zaim Vesković i Zekerijah Biševac, a da to niko ne zna, a živući, Džeko Bibuljica, Vehbo Popara i Nedžib Vučelj i dalje pišu i rade, ali niko da ih se sjeti i negdje ih pozove, a da ih posjeti pogotovo.

Nastavi čitati NEDŽIB VUČELJ “ZABORAVLJENI SANDŽAČKI PISCI U BOSANSKOJ KRAJINI”

Please follow and like us:
0

SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

U podnožju uzvišenja, koje narod zove Gradina, a koje se strmo uzdiže sa lijeve strane rijeke Lješnice ili sa desne strane mnogo čuvenijeg Lima, smješteno je selo Bioča. Po svoj prilici to je prvo od bihorskih naselja sa islamskim stanovništvom, na što i danas ukazuje jedna kultna tekija smještena u maloj pećini, u kojoj su živjeli derviši. Nastavi čitati SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “HISTORIJSKE I KULTUROLOŠKE UVJETOVANOSTI KNJIGE ‘ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA’ ANTUNA HANGIJA”

Sredinom prve polovice devetnaestoga vijeka, već je svim ozbiljnijim analitičarima postalo jasno da Bosforski bolesnik – kako su nazivali posrnulo Osmansko carstvo – više nikada neće povratiti slavu skrhanoj imperiji, koja se je naglo počela gruniti, i iznova steći poljuljanu samouvjerenost u vlastitu snagu, a samim tim ni poštovanje kakvo je nekada uživao u najmoćnijim kružocima koji su javno ili iza sjene upravljali svijetom. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “HISTORIJSKE I KULTUROLOŠKE UVJETOVANOSTI KNJIGE ‘ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA’ ANTUNA HANGIJA”

Please follow and like us:
0