SINAN GUDŽEVIĆ “ULICE ĆAMILA SIJARIĆA”

Ćamila sam upoznao zahvaljujući pjesniku Ismetu Rebronji. Godine 1982. bio sam mjesecima u Grabu na Goliji, kad mi je usred ljeta stiglo od Ismeta pismo, i u njemu je pisalo da će u taj i taj dan iz Sarajeva u Pazar doći Ćamil. Jako sam želio da Ćamila upoznam, ali sam imao i zebnje od susreta s njime.

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “ULICE ĆAMILA SIJARIĆA”

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ “KONJEM NA HADŽ”

Jednom došao kod nas dedo Ramo, otac moje majke Zejne. Ramo se bio tek vratio iz Turske, išao na viđénje. Skupilo se rodbine, razgovara se. Riječ po riječ, Ramo kaže kako bi rado otišao na hadž, u Meku, do pred Ćabu, na konju jašući.

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “KONJEM NA HADŽ”

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ “OVCA I BIVOLICA”

I hodža je čuo priču o bivolici kojoj se nije dopalo naše selo. Hodža je slušao i saslušao, pa je ispričao kako je čuo da tamo daleko, tamo podno one planine Ararat (tu je podvukao da je to ona planina na čijem je vrhu ona lađa što je spasila rod ljudski od Potopa), da podno toga Ararata žive životinje koje su bivolice od ovaca!

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “OVCA I BIVOLICA”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “HIMNA – NOSILAC SNAŽNOG SUODNOSA KNJIŽEVNOSTI I POLITIKE”

Himna je jedna od najstarijih i danas najpopularnijih književnih formi koje su direktno inkorporirane u politiku i namjenski kreirane da servisiraju nacionalne ili državne ciljeve određenog naroda ili suverenog teritorija. Njezino primarno ishodište kao pjesme snažne artikulacije koja vuče korijene iz antičkog perioda i javlja se u skoro svim monoteističkim od Boga obznanjenim vjerama davno se izlilo na polje politike, iako tek u XIX vijeku dolazi do zvanične formalizacije tog čina u vidu promoviranja i etabliranja nacionalnih himni, ili pak himni pokreta, udruga, sportskih društava i drugih činilaca društvenoga života.

  Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “HIMNA – NOSILAC SNAŽNOG SUODNOSA KNJIŽEVNOSTI I POLITIKE”

Please follow and like us:
0

Jahja Fehratović “KNJIŽEVNOST U POLITICI I POLITIKA U KNJIŽEVNOSTI”

Nijedna iskonska duhovna vrijednost nije odijeljena od društvene aktivnosti, pa se čak ni larpurlatizam koji je upravo zagovarao opozitnu ideju – umjetnost mora postojati isključivo radi umjetnosti i težiti bezinteresnoj ljepoti – nikada nije uspio osloboditi utilitarizma u književnosti i umjetnosti općenito. Tako, recimo, i najznačajniji zagovornici ovakvih teza, poput Teofila Gotjea, Edgara Alana Poa, Oskara Vajlda, Šarla Bodlera, Gustava Flobera i drugih, svoja najznačajnija djela koncipiraju na vrlo važnim društvenim stajalištima, promicanju ideologija i težnji utjecaja na društvene procese.

Nastavi čitati Jahja Fehratović “KNJIŽEVNOST U POLITICI I POLITIKA U KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

KEMAL MUSIĆ “IZ UGLA PISCA – JEZIK JE ŽIVOT LJUDI”

Ivo  Andrić  je  rekao:  „Jezik  je život  ljudi,  a  izvan  života  je  samo smrtno  ćutanje.  Jezik  je  živa  snaga  sa  kojom  je  vezana  ne  samo kultura  nego  i  samo  postojanje jednog naroda.“

Nastavi čitati KEMAL MUSIĆ “IZ UGLA PISCA – JEZIK JE ŽIVOT LJUDI”

Please follow and like us:
0

DIJAN KALAČ “MODERNISTIČKI KASABIZAM”

Cantar de mio Cid ili Pjesma o cidu, prvo je literarno ostvarenje na kastilskom, odnosno književno španskom jeziku. Nikada se nije precizno utvrdilo ko je napisao ovo djelo, niti kada je napisano. Španski naučnici u književnosti nagađali su da je ova epska pjesma, napisana u tri pjevanja, nastala negdje oko 1140. godine. Ono što se pouzdano zna jeste da najstariji rukopis koji je sačuvan, nisu rekli gdje je arhiviran, datira iz 1307. Ispisan je rukom Pedra Abada. Pjesma je prvi put štampana za javnost 1779., a priredio ju jeTomas Antonio Sanches. Sva kasnija izdanja objavljena u proteklom vijeku građena su na osnovi djela Cantar del mio Cid, texto, gramatica y vocabulario koji je napisao ugledni španski naučnik Don Ramon Menendez Pital i objavio u Madridu 1911. godine.

Nastavi čitati DIJAN KALAČ “MODERNISTIČKI KASABIZAM”

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ „ANA I AZIZA“

U dvorcu Aziza u Palermu ima nešto što možda nema nigdje na svijetu. Ima nadgrobna ploča koju je svojoj majci, umrloj 1148, postavio sin, a na ploči su natpisi na četiri pisma, na latinskom, grčkom, hebrejskom i arapskom. Jezika nisu četiri, no su tri, jer je jezik natpisa pisanoga hebrejskim pismom arapski

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ „ANA I AZIZA“

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ “GROBNO SIJENO”

U selu gdje sam rođen trave po groblju je sila jedna. I ove godine moji rođaci Ibro i Fazlija kose tu silu po grobovima i oko grobova, a mobilni telefoni im zvone: zovu ih iz Njemačke, iz Švajcarske, iz Pazara: de, tako ti Boga, pokosi ono oko mezara moga déda, ono oko babova…

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “GROBNO SIJENO”

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ “U POHVALU KAFE”

Gurbi-babin gazel jedan je od brojnih tekstova u istočnom i zapadnom pjesništvu nadahnutim kafom. Ti tekstovi mogu činiti zasebnu književnu vrstu. Zapadni pjesnici su kafu zvali ‘muslimanskim vinom’ i hvalili njeno djelovanje na duh i tijelo

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “U POHVALU KAFE”

Please follow and like us:
0