ĆAMIL SIJARIĆ “HASAN, SIN HUSEINOV”

Poznavao sam Hasana, sina Huseinova. Kad sam jednog dana ušao u han Kolobaru, po­kazali su mi ga rukom i rekli da ga pozdravim, da mu kažem koju ljubaznu riječ i odam poštovanje kako najljepše umijem jer on to voli, a zatim da prođem i sjednem na sećiju odakle, ako hoću, mo­gu kroz prozor da gledam svijet na čaršiji kako ku­puje i prodaje, a imam priliku i Hasana da gledam i poslije da pričam kako sam i ja u Sarajevu, u ha­nu Kolobara, vidio Hasana, sina Huseinova. Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “HASAN, SIN HUSEINOV”

ĆAMIL SIJARIĆ: “TAMO GDJE SE TEŠKO ŽIVI – LIJEPO SE GOVORI”

Ovih dana prelistavam stare bilježnice. U jednoj nailazim na priču koju sam čula od Ćamila Sijarića na Limskim večerima poezije gdje se govorilo o likovima i lirskim slikama u književnom djelu ovoga pisca: „Neki čovjek pošao na dalek put. Idući tim putem, on ugleda njivu. Na toj njivi ore čovjek. Taj koji ore nije u ralo upregao ni konja, ni vola, ni magarca, nego je upregao čovjeka. Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ: “TAMO GDJE SE TEŠKO ŽIVI – LIJEPO SE GOVORI”

NUSRET IDRIZOVIĆ: “STEĆAK JE ZA MENE JEDAN VELIKI BOL”

Književnik Nusret Idrizović poznat je kao pisac povijesne sudbe Bosne od srednjovjekovlja do danas. Najbolju je recepciju doživio u Hrvatskoj gdje je primio dvije ugledne nagrade (knjiga «Kolo bosanske škole smrti» dobila je nagradu Željezare Sisak kao najbolja knjiga eseja objavljena u bivšoj Jugoslaviji godine 1984., a knjiga «Kolo tajnih znakova» nagrađena je najvišom hrvatskom nagradom Vladimir Nazor). No, taj proces prepoznavanja još nije završen jer riječ je o pjesniku, romansijeru, esejistu, radijskom piscu i dramaturgu. Njegova trilogija, koja uz rečene knjige ubraja i naslov «Kolo svetog broja» po svojoj stilskoj i sadržajnoj osebujnosti i danas zadržava kultni status. Spomenimo još njegove knjige pjesama «Tišine se ne mogu odreći», «Zvona i usne»; monografiju «Kozara»; knjigu pripovjedaka «Borkina ljubav» te romane «Ne zaboravi sviralu baćo», «Smrt nije kraj», «Mrav i aždaha», «I noć … i dan»; «Divin», «Ikona bez boga» i «Vučje grlo». Autor je mnogih radio-drama i radio-komedija između kojih izdvajamo: «Bezazlene vukove», «Obračun», «Koga voli Ladislava», «Pismo idolu», «Nasilje hipotalamusa», «Apage, satanas». Uz to Idrizović je dramatizirao više od stotinu romana domaćih i stranih autora za zagrebačku radijsku emisiju Radio roman. Napisao je nekoliko scenarija i sinopsisa za dokumentarne i igrane filmove, a prevođen je na više europskih i azijskih jezika. Sve je to bio povod da u nazočnosti i svesrdnu pomoć njegove supruge Hateme započnemo plodonosni razgovor. Na našu veliku žalost Nusret Idrizović je dva dana nakon zaključenja ovog broja Behara (2007. godine) preselio na Ahiret. Nastavi čitati NUSRET IDRIZOVIĆ: “STEĆAK JE ZA MENE JEDAN VELIKI BOL”

ĆAMIL SIJARIĆ “BUNAR”

Voda je sva krenula naprijed, zatalasala se – bistra, široka, i u njoj se zaljuljao crven mjesec, i kraj njega zvijezde, crvene i one, duboke. Vjetar je duvao kroz travuljine, širok i blag, povijao ih tu nad vodom, među njima jedan cvijet, bijel, pod zvijezdom. Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “BUNAR”

SALIH UGLJANIN “PJESMA OD BAGDATA”

Jednog vakta od staroga zemana

sultan Selim otvorijo vrata

sa kraljicom od grada Bagdata.

Opremijo sto hiljada vojske,

janjičara sve sina njegova,

i pred njima paše i vezire,

i sa šnjima od rata topove,

i za njima tajin i đephana. Nastavi čitati SALIH UGLJANIN “PJESMA OD BAGDATA”

JAHJA FEHRATOVIĆ “HISTORIJSKE I KULTUROLOŠKE UVJETOVANOSTI KNJIGE ‘ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA’ ANTUNA HANGIJA”

Sredinom prve polovice devetnaestoga vijeka, već je svim ozbiljnijim analitičarima postalo jasno da Bosforski bolesnik – kako su nazivali posrnulo Osmansko carstvo – više nikada neće povratiti slavu skrhanoj imperiji, koja se je naglo počela gruniti, i iznova steći poljuljanu samouvjerenost u vlastitu snagu, a samim tim ni poštovanje kakvo je nekada uživao u najmoćnijim kružocima koji su javno ili iza sjene upravljali svijetom. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “HISTORIJSKE I KULTUROLOŠKE UVJETOVANOSTI KNJIGE ‘ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA’ ANTUNA HANGIJA”

JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Sandžački Bošnjaci, kao nedjeljiv dio ukupnoga bošnjačkoga naroda, otrgnuti od matice više od stotinu godina u mnogim svojim posebnostima bivali su prepušteni sami sebi. Bez sistemskog uređenja bilo kog dijela društvenih odnosa, djelovali su kao rasprnuta niska bisera čije se kuglice zagube na najskrovitija mjesta ne bi li preživjele do trenutka kada će se iznova nanizati i prikazati svo blještavilo i sjaj u jedinstvenoj ljepoti zbira. Stiješnjen na četveromeđu, ovaj narod  je prethodno stoljeće proveo u rastakanju svega što čini njegovo biće, i pronalaženju mehanizama opstojanja u uvjetima koji su mu nudili sve samo ne preživljavanje u onom obliku u kakvom je od Boga dan, kao dio matičnoga prostora Bošnjaka, baštinika islama i govornika bosanskoga jezika sa najbogatijom kulturom na Balkanu oplemenjenom primjesama orijenta i bazom evropske civilizacije. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

ŠERIF EFENDIJA ŠAČIĆ “TEVHIDIJA”

Šerif efendija Šačić

(1901-1979)

Ovaj svijet kao cvijet

La ilahe illallah La ilahe illallah

Ovaj insan kao behar

La ilahe illallah La ilahe illallah

I ovaj će behar opanuti

La ilahe illallah La ilahe illallah

I ovaj će svijet pomrijeti

La ilahe illallah La ilahe illallah Nastavi čitati ŠERIF EFENDIJA ŠAČIĆ “TEVHIDIJA”

DOPRINOS ŠERIF EF. ŠAČIĆA ALHAMIJADO KNJIŽEVNOSTI NOVOPAZARSKOG SANDŽAKA

 

Šerif-ef. Šačić je rođen 1901. godine u selu Žabrenu, opština Sjenica. Potiče iz izbjegličke porodice iz Hercegovine koja se doselila u okolinu Novoga Pazara poslije Hercegovačko-bokeljskog ustanka protivu Austro-Ugarske 1882.g. u kojem mu je djed Omeraga bio jedan od vođa ovog ustanka. Završio je medresu u Novom Pazaru i bio imam džamije u selu Rasnu, opština Sjenica, 35 godina. Preselio je na ahiret 1979.god. Kod autora koji su proučavali istoriju Medrese u Novom Pazaru, pominje se sa mula Amirom Zilkićem “da su njih dvojica bili najpoznatiji od svršenih učenika medrese između dva svjetska rata.” Nastavi čitati DOPRINOS ŠERIF EF. ŠAČIĆA ALHAMIJADO KNJIŽEVNOSTI NOVOPAZARSKOG SANDŽAKA

JAHJA FEHRATOVIĆ “SANDŽAČKOBOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST”

Sandžačkobošnjačka ili književnost sandžačkih Bošnjaka predstavlja nedjeljiv dio sveukupne književne baštine bošnjačke književnosti i u dijahronoj i u sinhronoj vertikali, a sa druge strane, uslijed historijskih, kulturalnih i drugih osobenosti sandžačkog podidentitetskog tkiva, ona se prema cjelini bošnjačke književnosti može promatrati kao dubrovačka književnost spram hrvatskog književnog nasljeđa u datom historijskom trenutku kulminativnog razvoja ove književno-povijesne tradicije, s tom razlikom što je vremenski raspon trajanja sandžačko-bošnjačke književnosti dulji i što još uvijek teče, te se ova književna tradicija i u ovom momentu uspješno razvija i polučuje zavidne rezultate, kao i u domenu epohalnog, pravaškog i žanrovskog određenja literarnog dostignuća pojedinih autora što ne mora apriorno značiti i ujednačenu estetsku kvalitetu markiranog djela ili cjelokupnog opusa određenog literate. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SANDŽAČKOBOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST”