MUSTAFA MEMIĆ “BOŠNJACI SVOJU DOMOVINU ZOVU BOSNA I HERCEGOVINA”

Bošnjaci, kao i drugi kulturni i civilizovani narodi imaju svoju Domovinu. Nose je u svojim njedrima, a zovu je Bosna i Hercegovina. A njihova domovina Bosna povremeno je nekima majka, drugima maćeha, kako za one koji žive unutar te domovine, tako i u odnosu na one koji su iz raznih razloga bili prisiljeni da je napuste, ali i ne prestajući da misle i da teže prema njoj. Na našu nesreću naša se Domovina ne odnosi prema svim ljudima jednako. Posebno ona nerijetko zaboravlja na one svoje Bošnjake koji su bili primorani da, najčešće iz ekonomskih razloga, žive negdje drugo, a da ne prestaju da misle na svoju Domovinu.

Nastavi čitati MUSTAFA MEMIĆ “BOŠNJACI SVOJU DOMOVINU ZOVU BOSNA I HERCEGOVINA”

Please follow and like us:
0

ARIF SARAJLIJA “DINSKI NASIHATI NA JEZIK BOSANSKI”

Bismiletom i sa hamdom započeh,

Iz kitaba nasihate uzeh.

Dinski nasihat je ovo i govor,

Ko nasihat ne kabuli biće hor. Nastavi čitati ARIF SARAJLIJA “DINSKI NASIHATI NA JEZIK BOSANSKI”

Please follow and like us:
0

SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

U podnožju uzvišenja, koje narod zove Gradina, a koje se strmo uzdiže sa lijeve strane rijeke Lješnice ili sa desne strane mnogo čuvenijeg Lima, smješteno je selo Bioča. Po svoj prilici to je prvo od bihorskih naselja sa islamskim stanovništvom, na što i danas ukazuje jedna kultna tekija smještena u maloj pećini, u kojoj su živjeli derviši. Nastavi čitati SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

Please follow and like us:
0

ZLATAN ČOLAKOVIĆ: “BOŠNJAČKA EPIKA JE JAČI SVJEDOK OD PISANE HISTORIJE”

Prof. Dr. Zlatan Čolaković (Zagreb 1955.g.), diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju (1979), magistrirao (1982) i doktorirao (1984) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1984-1988, kao dobitnik Fulbrightove stipendije, suradjuje s Albertom Lordom na Harvardu i radi u Slavističkom odjelu biblioteke “Widener” Harvardskog koledža. Predavao na Harvardu i sveučilištu Waterloo. U zbirci “The Milman Parry Collection” transkribirao je i editirao tekstove snimki oko 90,000 stihova bošnjačkih epskih pjesnika.1989. godine, sakupljao je bošnjačku epiku i prvi zabilježio cjelovite bošnjačke epske pjesme na filmu. Nastavi čitati ZLATAN ČOLAKOVIĆ: “BOŠNJAČKA EPIKA JE JAČI SVJEDOK OD PISANE HISTORIJE”

Please follow and like us:
0

Refik Ličina: “U tuđini jezik ti postaje jedina domovina”

Refik Ličina rođen je 1956. godine (Radmanci, Crna Gora). Do 1992. živio je i radio kao bibliotekar u Novom Pazaru, a od 1994. živi u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Objavio, između ostalog knjige poezije: Poznavanje prirode, 1970, Pčele 1983, Ex Solio, 2001, Prigodne prisile (izbor iz poezije) 2009, Knjigovezačka ulica, 2009. Objavio je i dvije knjige kratke proze – Staklenici, 2004, i Dani u Valhali, 2008, kao i knjigu za djecu Priče iz daljine, 2003. Nastavi čitati Refik Ličina: “U tuđini jezik ti postaje jedina domovina”

Please follow and like us:
0

IBRAHIM HADŽIĆ “POEZIJU CRPIM IZ MITSKE DUBINE ZAVIČAJA”

Negdje na početku studija pročitao sam rečenicu Lava Tolstoja, o tome da je djetinjstvo nepresušan izvor za umjetnike. Slike i doživljaji koji su u tom periodu usvojeni, ostaju za cio život. Bio sam pomalo ljut na genija iz Jasne Poljane. Pitao sam se čemu ostatak života ako je to tako. Danas vidim da je Tolstoj bio u pravu, kaže Hadžić. Nastavi čitati IBRAHIM HADŽIĆ “POEZIJU CRPIM IZ MITSKE DUBINE ZAVIČAJA”

Please follow and like us:
0

POGIBIJA MEĐUGORCA SMAJA

Zahvali se junak Ili-Petro:
„Sakupiću do trista drugova,
Pa ću proći pro Pešteri ravne,
pro pešteri u Zemlju Srbiju,
bijuć’ momke, robeću đevojke,
plijeneći ovce i jaganjce; Nastavi čitati POGIBIJA MEĐUGORCA SMAJA

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ “ŽENA I NOĆ”

Mogao je mjesec da se probije kroz tanak oblak i obasja vodu, i tada bi oko, ako bi mu bilo do gledanja, moglo da vidi dolje u vodi isti onaj mjesec gore na nebu i uz njega zvijezde, sve u vodi, pa zato sjajnije od onih gore na nebu… To je ona slika koju ljudi vole da vide – kad je vrijeme za gledanje – jer svijet postane širi nego što jeste, jer dva su neba tada na svijetu, dva mjeseca i dva puta više zvijezda…  Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “ŽENA I NOĆ”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ “HRT”

U Pešteri ima selo Dolići. Oko njega sa istočne i južne strane povijaju se brežuljci, a tamo na sjever i zapad pukla, kao dlan, ravna polja, kojima, reklo bi se, kraja nema. Nekada je u Dolićima, zbog tih ravnih i širokih polja, bio čuven lov sokolovima i hrtovima; jer sokolovi brzo i pravo lete, a tu su imali kuda da polete, a hrtovi brzo i pravo trče, i tu su imali kuda da potrče – i ništa im, što nebom leti i zemljom gazi, a lovi se, nije moglo umaći. Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “HRT”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ “HASAN, SIN HUSEINOV”

Poznavao sam Hasana, sina Huseinova. Kad sam jednog dana ušao u han Kolobaru, po­kazali su mi ga rukom i rekli da ga pozdravim, da mu kažem koju ljubaznu riječ i odam poštovanje kako najljepše umijem jer on to voli, a zatim da prođem i sjednem na sećiju odakle, ako hoću, mo­gu kroz prozor da gledam svijet na čaršiji kako ku­puje i prodaje, a imam priliku i Hasana da gledam i poslije da pričam kako sam i ja u Sarajevu, u ha­nu Kolobara, vidio Hasana, sina Huseinova. Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “HASAN, SIN HUSEINOV”

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ: “TAMO GDJE SE TEŠKO ŽIVI – LIJEPO SE GOVORI”

Ovih dana prelistavam stare bilježnice. U jednoj nailazim na priču koju sam čula od Ćamila Sijarića na Limskim večerima poezije gdje se govorilo o likovima i lirskim slikama u književnom djelu ovoga pisca: „Neki čovjek pošao na dalek put. Idući tim putem, on ugleda njivu. Na toj njivi ore čovjek. Taj koji ore nije u ralo upregao ni konja, ni vola, ni magarca, nego je upregao čovjeka. Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ: “TAMO GDJE SE TEŠKO ŽIVI – LIJEPO SE GOVORI”

Please follow and like us:
0