JAHJA FEHRATOVIĆ “SPOMENIK ONIMA KOJE NEMA KO DA SPOMENE”

Enes Halilović, Potomci odbijenih prosaca, “Rad”, Beograd 2004.

I

Prva prozna knjiga Enesa Halilovića, Potomci odbijenih prosaca sadrži devedeset šest priča podijeljenih u pet poglavlja, od kojih prvo i posljednje imaju samo po jednu priču – kao prolog i epilog – a ostala tri (Pešter, Oblaci, Imena) ključaju od narativne erudicije mladoga pripovjedača. Jedinstven i cjelovit sklop svih devedeset šest priča brižno i sveobuhvatno je strukturiran. Sadrži historiju jedne civilizacije od začeća preko geneze do konačnog debakla.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SPOMENIK ONIMA KOJE NEMA KO DA SPOMENE”

Please follow and like us:
0

RAŠID DURIĆ „ESTETSKA OBILJEŽJA BOŠNJAČKE U CRNOGORSKOJ KNJIŽEVNOSTI XX STOLJEĆA NA MODELU PRIPOVIJEDANJA ĆAMILA SIJARIĆA, U ROMANU ‘CRNOTURCI’ HUSEINA BAŠIĆA I U ROMANESKNOJ TRILOGIJI MURATA BALTIĆA”

Zadaća je i smisao ove studije opisati i u izdvojenim primjerima pripovjedačkoga teksta dokazati estetske i stilske osobenosti sandžačkomuslimanske u kontekstu crnogorske i južnoslavenskih književnosti XX stoljeća. Izabrani karakteristični pripovjedački tekstovi Sijarića, Bašića i Baltića su u ovoj studiji estetski model za poetološku sintezu stilske i jezičke autohtonosti sandžačkomuslimanske u južnoslavenskim književnostima. Ovu hipotezu u studiji dokazujem u islamskom svjetonazoru, i u muslimanskoj duhovnosti u kojima je inspirirana i profilirana osobena gnoseologija i poetologija sandžačkomuslimanske književne riječi. U njima se sabire jedan univerzalni, općeljudski modus vivendi, kao jedinstveni gnoseološki i idejno-motivacijski literarni fokus. Islamska je religija, filozofija i estetika od petnaestoga stoljeća do danas bitno profilirala sandžačkomuslimansku usmenu i pisanu riječ, oblikujući joj individualitet i autohtonost u sklopu južnoslavenskih književnosti. Sandžačkomuslimanska književna riječ, njena duhovna gama u odnosu na crnogorskohrišćansku, pa i na bošnjačku, jest naime jedan poetološki kuriozum. I jedan estetski fenomen. I jedna višestoljetna i kulturna i književnostvaralačka realnost, koju, kao takvu, nije pojmila niti znanstveno elaborirala južnoslavenska književna povijest. Unisono, precizno i usredsređeno markirati i opisati, u stilu i u jeziku njene osobene segmente i nijanse, na temelju analize bitnih pripovjedačkih motiva sinkretizma*, integralizma*, tolerancije i mitsko-arhetipskih slojeva izabranih pripovjedačkih tekstova navedene trojice prozaista – jest zadaća ove studije.

Nastavi čitati RAŠID DURIĆ „ESTETSKA OBILJEŽJA BOŠNJAČKE U CRNOGORSKOJ KNJIŽEVNOSTI XX STOLJEĆA NA MODELU PRIPOVIJEDANJA ĆAMILA SIJARIĆA, U ROMANU ‘CRNOTURCI’ HUSEINA BAŠIĆA I U ROMANESKNOJ TRILOGIJI MURATA BALTIĆA”

Please follow and like us:
0

ALIJA DŽOGOVIĆ “PSIHOTERAPEUTSKA SLIKA RATA”

’’NEKE STVARI NAZVANE PRAVIM RIJEČIMA’’

Heiner Muller

(Saladin Burdžović: Hessen via Montenegro, Almanah, Podgorica, 2011.)

Saladin Burdžović, Bjelopoljac, Sandžaklija, azilant, dobar pisac poezije i proze, sopstvenog stila, majstor u sopstvenom stilu – objavio je dvadesetak djela poezije i proze. Sada još: ”Hessen via Montenegro”. Poezija mu je parikselans, proza – uzor poetskog govora za naviknute čitače.

Nastavi čitati ALIJA DŽOGOVIĆ “PSIHOTERAPEUTSKA SLIKA RATA”

Please follow and like us:
0

MURAT BALTIĆ “MI BALKANCI SMO SE BILI NAJELI I POBESNELI”

Htio sam da naglasim jednu životnu istinu, a to je da su svi ljudi u jednome isti – u smrti i da su u još jednome veoma bliski – u nevolji. Pripadati jednoj zajednici, ma bila i najveća na svijetu, ne znači da će me to i usrećiti, ali razumijevanje sa drugim ljudima svakako da hoće – priča za Danas Murat Baltić, autor romana “Uranijumska braća”, koji je nedavno predstavljen u Beogradu. Delo ovog proznog pisca i pesnika zastupljenog u evropskim antologijama, nekadašnjeg sudije u Sjenici, koji već godinama živi u Nemačkoj, bilo je u širem izboru za Ninovu nagradu za 2014.

Nastavi čitati MURAT BALTIĆ “MI BALKANCI SMO SE BILI NAJELI I POBESNELI”

Please follow and like us:
0

MILIKA PAVLOVIĆ „ZAVIČAJ – TRAJNA BOJA BIĆA I METAFORA SVIJETA“

Redžep Nurović, Djed Fehim i šestoprsti Hrusto, Almanah, Podgorica 2004

Nastavi čitati MILIKA PAVLOVIĆ „ZAVIČAJ – TRAJNA BOJA BIĆA I METAFORA SVIJETA“

Please follow and like us:
0

NUSRET IDRIZOVIĆ „KOLO KRALJA TOMAŠA I ALLAHOVIH DŽIHADA“

Na kamenu: čovjek. Ne zna se kome je okrenut: Istoku ili Zapadu. Davno je iščezao s lica zemlje i više se ne sjeća kako je bilo: ili nogama prema Istoku a glavom prema Zapadu, ili glavom prema Istoku a nogama prema Zapadu.
Igra svjetlosti i tame.

Nastavi čitati NUSRET IDRIZOVIĆ „KOLO KRALJA TOMAŠA I ALLAHOVIH DŽIHADA“

Please follow and like us:
0

KEMAL MUSIĆ “U ŽIVOTU SVE JE NESIGURNO, SEM PUTEVA I KONJSKIH KOPITA”

(Uz stodvogodišnjicu rođenja književnika Ćamila Sijarića)

U selu Šipovice kod Bijelog Polja u donjem Bihoru, 18. decembra 1913. godine rodio se Ćamil Sijarić, jedan od najznačajnijih pisaca na južnoslovenskim prostorima. Za svoj rodni Bihor, kasnije, Sijarić je govorio da je to kraj u kom se teško živi, a lijepo govori. Tu svoju rečenicu donekle je potvrdio odlaskom na školovanje i time što je postao majstor priče i pričanja u jugoslovenskoj literaturi. No, rodne Šipovice i svoj Bihor nije zaboravljao. Dolazio je u zavičaj da porazgovara sa Bihorcima, da potraži gnijezdo ptice, da oslušne šipovačke tišine, da se napije vode hladne kao grom sa Dobrače, česme šipovačke, da pronađe kamen neki kojim bi, kasnije, tamo u Sarajevu, u ulici Vase Miskina, pritezao papir da mu ne pobjegne ispod olovke, dok piše.

Nastavi čitati KEMAL MUSIĆ “U ŽIVOTU SVE JE NESIGURNO, SEM PUTEVA I KONJSKIH KOPITA”

Please follow and like us:
0

MARUF FETAHOVIĆ “TERAZIJE”

U kasabi što ostade iza Isa-bega, mahale tad drijemahu čudnom, dugom i kao ukletom nesanicom. Minareta nad njima uzvišena, kao da čuvahu svoj mrtvi mir u golom plavetnilu neba. Svejedno je njima da li je u kasabi ljeto, zima ili mokra i vlažna jesen. A ondašnji ljudi bijahu svikli na jedno. Svoje adete ljubomorno čuvahu kao svetinju ili kao dragocjeni miraz.

Nastavi čitati MARUF FETAHOVIĆ “TERAZIJE”

Please follow and like us:
0

ALMIR ZALIHIĆ „REDŽEP NUROVIĆ BAJKE S KRAJA ILI MOŽDA POČETKA SVIJETA“

Režep Nurović: “Kamen” – izabrane priče, Librocompany, Kraljevo, 2008. godine

Kažu da smo danas toliko izgubljeni u vremenu da se naši sudari sa stvarnošću mogu porediti sa brodom izgubljenim na pučini usred bure; magla je oko nas, zapljuskuju nas visoki valovi, a obale nigdje na vidiku. Teško je reći u kojoj je mjeri ovo individualni doživljaj a u kojoj mjeri zaista fenomen vremena u kome živimo.

Nastavi čitati ALMIR ZALIHIĆ „REDŽEP NUROVIĆ BAJKE S KRAJA ILI MOŽDA POČETKA SVIJETA“

Please follow and like us:
0

ZEHNIJA BULIĆ “POZLATA ŽENI”

“Nove i najnovije pjesme“ Redžepa Nurovića

Nurović nas podsjeća šta bješe ljubav u ovom 21. stoljeću. Ljubav između čovjeka i žene jeste magnetno polje oko koga se sve ostale stvari ovoga svijeta okreću
Nastavi čitati ZEHNIJA BULIĆ “POZLATA ŽENI”

Please follow and like us:
0

SEAD TRHULJ “RAZMJENA LJUDI”

Rekli su da ih u tu salu skupljaju za razmjenu. Bila je to nada za spas, u prelazak svojima, u slobodu. Ali se nisu mnogo radovali – moglo bi to izazvati gnjev čuvara, moglo bi napujdati neke bijesne vojnike da se na njima svete. A moglo bi sve to propasti pa da ih opet vrate u neke druge logore. Uovom vremennu koje su proveli po logorima i zatvorima naučili su da se ničim ne treba unaprijed radovati, jer su poslije toga muke teže, a razoračenja dublja.

Nastavi čitati SEAD TRHULJ “RAZMJENA LJUDI”

Please follow and like us:
0

SALADIN BURDŽOVIĆ “GODIŠNJICA MATURE”

U vrijeme mojih najžešćih emigrantskih depresija, u ljeto 2001.godine, stigoše u Hessen glasovi da moja generacija, desetkovana smrtima i iseljavanjima, “slavi” petnaestogodišnjicu mature. U nekakvom restoranu, na obali Lima, okupiće se oni, bivši drugovi i drugarice sadašnja pretpostavljam gospoda, koji su, eto, preživjeli “Godine raspleta” u najljepšem zatvoru na svijetu. Uz muziku i vino, evociraće uspomene na Ništa, jer je Ništa najbolja riječ koja može opisati godine Praznog srca i želuca, tamo negdje na Hauptvahe, slušao sam, iz mobilnog telefona, riječi koje su opisivale sjećanje na neko vrijeme za koje sam mislio da više ni u sjećanju ne postoji! Neka mi se bezrazložna pakost skupila u grlu i da sam dolje ne bih otišao, mislio sam…

Nastavi čitati SALADIN BURDŽOVIĆ “GODIŠNJICA MATURE”

Please follow and like us:
0

BISERA SULJIĆ-BOŠKAILO “MUŠKO”

Ahhh! Pešter! Ta prokleta Pešter!

…I dok je mraz, taj bijelobradi car, vrijedno kitio ledenim draguljima svoju ljubljenu Pešter, jedna žena je prtila kroz namete. Iza nje su, po srebrenom tijelu beskrajne visoravni, ostajale vijuge. I osim puna mjeseca na nebu, i njenih koraka po mrzloj ledini, nemaše te noći, više ničeg živog, na putu. Ne bi čak ni vučijih tragova, da joj insanski hod po razapetoj mreži februarske zubate bjeline, prate. Ne bijaše, ama čak, ni ponoćnih utvara, da joj uz svoj kikot tu škripu poderanih opanaka, dok mraz ispod sebe drobahu, ravnicom raznesu.

Nastavi čitati BISERA SULJIĆ-BOŠKAILO “MUŠKO”

Please follow and like us:
0

REDŽEP NUROVIĆ “SVIRAČI”

Vascijeloj varoši, po Pazaru jakako, na veseljima su svirali čerkezi; muškarcima svircima jecala je arija sa ćemaneta, a žene defovima seckale te tanke i čežnjive tonove u ritmove kojisu nagonili igrače da trepere nalik lišću jasikovu. Niko se nije ženio tad, a da mu je ko drugi na svadbi zasvirao. Čerkezi svakom.

Nastavi čitati REDŽEP NUROVIĆ “SVIRAČI”

Please follow and like us:
0