Jahja Fehratović “BILJEŠKA O ARIF-EF. BRKANIĆU SARAJLIJI” (SARAJEVO 1861. – NOVI PAZAR 1916)

Arif-ef. Brkanić rođen je u Sarajevu 1861. godine. Sa porodicom se, kao dječak, nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine doseljava u Novi Pazar, gdje i dobija nadimak Sarajlija. Nakon ruždije završava i Novopazarsku medresu, u kojoj kasnije biva profesor arapskoga jezika. Važio je za uglednog i veoma učenog alima. U sandžačkobošnjačkoj književnosti dolazi u slijedu novopazarskih alhamijado autora kao nasljednik Mula Sulejmana Tabakovića i prethodnik Nazif-ef. Šuševića i Šerif-ef. Šačića. Iako jedan od plodnijih autora ove književnosti, u širim krugovima izvan Sandžaka poznatiji je kao reformator arebičkog pisma nego li kao autor izuzetno vrijednih alhamijado djela Terdžuman mevludski na jezik bosanski i Dinski nasihati na bosanskome jeziku.

Nastavi čitati Jahja Fehratović “BILJEŠKA O ARIF-EF. BRKANIĆU SARAJLIJI” (SARAJEVO 1861. – NOVI PAZAR 1916)

Please follow and like us:
0

EPSKA PJESMA “PJESMA OD NOVOG PAZARA”

Zakukala kukavica sinja,

zakukala u Novom Pazaru,

cvili kada Jusufaginica

tri bijela bez promjena dana.

Ko prolazi ispred bijela dvora

pa sve sinju sluša kukavicu,

zastajkuje na sitnu sokaku.

Nastavi čitati EPSKA PJESMA “PJESMA OD NOVOG PAZARA”

Please follow and like us:
0

Sulejman Aličković: “Moramo se pretvoriti u divove ako želimo da opstanemo u Bosni i Sandžaku”

 

Sulejman Aličković je rođen 1953. godine u Župi nedaleko od Tutina. Etnolog i istraživač na polju historije Bošnjaka u Sandžaku. Piše prozu i poeziju. Uvršten je u zbirke radova sa KNS-književnih susreta sa pričama i pjesmama, na kojima učestvuje redovno od 2008. godine. Živi i stvara u Luksemburgu.

Nastavi čitati Sulejman Aličković: “Moramo se pretvoriti u divove ako želimo da opstanemo u Bosni i Sandžaku”

Please follow and like us:
0

ŠERBO RASTODER “HUSEIN BAŠIĆ – VELIKAN PISANE RIJEČI (1938- 2007)”

Kažu da čovjek ne umire sve dok traju sjećanja na njega. Povod našeg prisjećanja i objavljivanja ovog tematskog broja časopisa je nedavna smrt osnivača “Almanaha”, romanopisca, pjesnika i pripovjedača, angažovanog intelektualca Huseina Bašića, osobe koja je svojim djelom i ukupnim angažmanom ostavila značajan trag u kulturi Crne Gore, posebno u kulturi Bošnjaka.

Nastavi čitati ŠERBO RASTODER “HUSEIN BAŠIĆ – VELIKAN PISANE RIJEČI (1938- 2007)”

Please follow and like us:
0

SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

U podnožju uzvišenja, koje narod zove Gradina, a koje se strmo uzdiže sa lijeve strane rijeke Lješnice ili sa desne strane mnogo čuvenijeg Lima, smješteno je selo Bioča. Po svoj prilici to je prvo od bihorskih naselja sa islamskim stanovništvom, na što i danas ukazuje jedna kultna tekija smještena u maloj pećini, u kojoj su živjeli derviši. Nastavi čitati SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

Please follow and like us:
0

Refik Ličina: “U tuđini jezik ti postaje jedina domovina”

Refik Ličina rođen je 1956. godine (Radmanci, Crna Gora). Do 1992. živio je i radio kao bibliotekar u Novom Pazaru, a od 1994. živi u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Objavio, između ostalog knjige poezije: Poznavanje prirode, 1970, Pčele 1983, Ex Solio, 2001, Prigodne prisile (izbor iz poezije) 2009, Knjigovezačka ulica, 2009. Objavio je i dvije knjige kratke proze – Staklenici, 2004, i Dani u Valhali, 2008, kao i knjigu za djecu Priče iz daljine, 2003. Nastavi čitati Refik Ličina: “U tuđini jezik ti postaje jedina domovina”

Please follow and like us:
0

POGIBIJA MEĐUGORCA SMAJA

Zahvali se junak Ili-Petro:
„Sakupiću do trista drugova,
Pa ću proći pro Pešteri ravne,
pro pešteri u Zemlju Srbiju,
bijuć’ momke, robeću đevojke,
plijeneći ovce i jaganjce; Nastavi čitati POGIBIJA MEĐUGORCA SMAJA

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ “HASAN, SIN HUSEINOV”

Poznavao sam Hasana, sina Huseinova. Kad sam jednog dana ušao u han Kolobaru, po­kazali su mi ga rukom i rekli da ga pozdravim, da mu kažem koju ljubaznu riječ i odam poštovanje kako najljepše umijem jer on to voli, a zatim da prođem i sjednem na sećiju odakle, ako hoću, mo­gu kroz prozor da gledam svijet na čaršiji kako ku­puje i prodaje, a imam priliku i Hasana da gledam i poslije da pričam kako sam i ja u Sarajevu, u ha­nu Kolobara, vidio Hasana, sina Huseinova. Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ “HASAN, SIN HUSEINOV”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Sandžački Bošnjaci, kao nedjeljiv dio ukupnoga bošnjačkoga naroda, otrgnuti od matice više od stotinu godina u mnogim svojim posebnostima bivali su prepušteni sami sebi. Bez sistemskog uređenja bilo kog dijela društvenih odnosa, djelovali su kao rasprnuta niska bisera čije se kuglice zagube na najskrovitija mjesta ne bi li preživjele do trenutka kada će se iznova nanizati i prikazati svo blještavilo i sjaj u jedinstvenoj ljepoti zbira. Stiješnjen na četveromeđu, ovaj narod  je prethodno stoljeće proveo u rastakanju svega što čini njegovo biće, i pronalaženju mehanizama opstojanja u uvjetima koji su mu nudili sve samo ne preživljavanje u onom obliku u kakvom je od Boga dan, kao dio matičnoga prostora Bošnjaka, baštinika islama i govornika bosanskoga jezika sa najbogatijom kulturom na Balkanu oplemenjenom primjesama orijenta i bazom evropske civilizacije. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “SANDŽAČKOBOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST”

Sandžačkobošnjačka ili književnost sandžačkih Bošnjaka predstavlja nedjeljiv dio sveukupne književne baštine bošnjačke književnosti i u dijahronoj i u sinhronoj vertikali, a sa druge strane, uslijed historijskih, kulturalnih i drugih osobenosti sandžačkog podidentitetskog tkiva, ona se prema cjelini bošnjačke književnosti može promatrati kao dubrovačka književnost spram hrvatskog književnog nasljeđa u datom historijskom trenutku kulminativnog razvoja ove književno-povijesne tradicije, s tom razlikom što je vremenski raspon trajanja sandžačko-bošnjačke književnosti dulji i što još uvijek teče, te se ova književna tradicija i u ovom momentu uspješno razvija i polučuje zavidne rezultate, kao i u domenu epohalnog, pravaškog i žanrovskog određenja literarnog dostignuća pojedinih autora što ne mora apriorno značiti i ujednačenu estetsku kvalitetu markiranog djela ili cjelokupnog opusa određenog literate. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SANDŽAČKOBOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST”

Please follow and like us:
0