JAHJA FEHRATOVIĆ “HIMNA – NOSILAC SNAŽNOG SUODNOSA KNJIŽEVNOSTI I POLITIKE”

Himna je jedna od najstarijih i danas najpopularnijih književnih formi koje su direktno inkorporirane u politiku i namjenski kreirane da servisiraju nacionalne ili državne ciljeve određenog naroda ili suverenog teritorija. Njezino primarno ishodište kao pjesme snažne artikulacije koja vuče korijene iz antičkog perioda i javlja se u skoro svim monoteističkim od Boga obznanjenim vjerama davno se izlilo na polje politike, iako tek u XIX vijeku dolazi do zvanične formalizacije tog čina u vidu promoviranja i etabliranja nacionalnih himni, ili pak himni pokreta, udruga, sportskih društava i drugih činilaca društvenoga života.

  Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “HIMNA – NOSILAC SNAŽNOG SUODNOSA KNJIŽEVNOSTI I POLITIKE”

Please follow and like us:
0

Jahja Fehratović “KNJIŽEVNOST U POLITICI I POLITIKA U KNJIŽEVNOSTI”

Nijedna iskonska duhovna vrijednost nije odijeljena od društvene aktivnosti, pa se čak ni larpurlatizam koji je upravo zagovarao opozitnu ideju – umjetnost mora postojati isključivo radi umjetnosti i težiti bezinteresnoj ljepoti – nikada nije uspio osloboditi utilitarizma u književnosti i umjetnosti općenito. Tako, recimo, i najznačajniji zagovornici ovakvih teza, poput Teofila Gotjea, Edgara Alana Poa, Oskara Vajlda, Šarla Bodlera, Gustava Flobera i drugih, svoja najznačajnija djela koncipiraju na vrlo važnim društvenim stajalištima, promicanju ideologija i težnji utjecaja na društvene procese.

Nastavi čitati Jahja Fehratović “KNJIŽEVNOST U POLITICI I POLITIKA U KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

Jahja Fehratović “BILJEŠKA O ARIF-EF. BRKANIĆU SARAJLIJI” (SARAJEVO 1861. – NOVI PAZAR 1916)

Arif-ef. Brkanić rođen je u Sarajevu 1861. godine. Sa porodicom se, kao dječak, nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine doseljava u Novi Pazar, gdje i dobija nadimak Sarajlija. Nakon ruždije završava i Novopazarsku medresu, u kojoj kasnije biva profesor arapskoga jezika. Važio je za uglednog i veoma učenog alima. U sandžačkobošnjačkoj književnosti dolazi u slijedu novopazarskih alhamijado autora kao nasljednik Mula Sulejmana Tabakovića i prethodnik Nazif-ef. Šuševića i Šerif-ef. Šačića. Iako jedan od plodnijih autora ove književnosti, u širim krugovima izvan Sandžaka poznatiji je kao reformator arebičkog pisma nego li kao autor izuzetno vrijednih alhamijado djela Terdžuman mevludski na jezik bosanski i Dinski nasihati na bosanskome jeziku.

Nastavi čitati Jahja Fehratović “BILJEŠKA O ARIF-EF. BRKANIĆU SARAJLIJI” (SARAJEVO 1861. – NOVI PAZAR 1916)

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “BOSANSKI JEZIK U SANDŽAKU”

Rad se bavi dijahronim i sinhronim presjekom položaja bosanskoga jezika u Sjevernom i Južnom Sandžaku, odnosno državama Republici Srbiji i Crnoj Gori, kao i obrazovanjem na bosanskome jeziku u sredinama gdje Bošnjaci, shodno postotku stanovništva, imaju zakonsku osnovicu za školovanje na maternjem jeziku. U radu je po prvi puta ponuđena klasifikacija sandžačkih govora prema tipovima, opisana je istočna (sandžačka) varijanta bosanskoga jezika, dat pregled statusa standardnoga bosanskoga jezika u Sandžaku od vremena njegove zvanične i obavezne upotrebe u osmanskome periodu, preko pokušaja negiranja u dvadesetom vijeku do procesa jezičke deasimilacije s kraja XX i početkom XXI vijeka i začetaka savremene bosnistike. Opisan je i trenutni sociolingvistički položaj bosanskoga jezika u Sandžaku u odnosu na srpski i crnogorski jezik, te položaj bosanskoga jezika u sandžačkoj dijaspori. Na kraju su predložena rješenja za određene konkretne izazove u cilju očuvanja i učvršćivanja bosanskoga jezika na matičnome i izvanmatičnom prostoru sandžačkih Bošnjaka.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “BOSANSKI JEZIK U SANDŽAKU”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “HASIMOVE  ČKALJE”

Kod nas ti je, rođo, sve nekako profušereno. Salomljeno. Umrtvljalo. Okratalo. Evo, i ova klupa podno nas, da izvineš, skrhana. Neki joj se zagno u rebro. Prsla veselica pro srijede. Začadila vjeđe u zemlju. Učinila se stidna ko djevojka pred prosioce. Davnašnja je. Hasim je istesao. Kad je ko dokon, da iziđe ponad rijeke i sjedne. Prošlo Hasimovo – prošla i klupa. Više ga ni djeca ne zarezuju. Bez ijedne zabacuju mreže u čkalje. Klen, ko dlan. Istrijebiše ribu. A šta će Hasimu čkalje bez ribe? I šta čini tu klupa kad ne možeš da sjedneš i osluškuješ bućkanje krkuša i klenova? Po zvuku da ih raspoznaš.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “HASIMOVE  ČKALJE”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “REFLEKSI OSMANLIJSKE KNJIŽEVNOSTI NA SANDŽAČKOBOŠNJAČKU KNJIŽEVNOST”

U ovom radu se razmatraju korelativni odnosi osmanlijske književnosti u odnosu na bošnjačku i sandžačkobošnjačku književnost u dijahronoj i sinhronoj perspektivi, u sva tri osnovna razvojna luka ovih književnosti u periodu osmanlijskog prisustva na bošnjačkom domovinskom prostoru i njegovi obrisi u novijoj i savremenoj književnoj produkciji obaju literarnih tradicija.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “REFLEKSI OSMANLIJSKE KNJIŽEVNOSTI NA SANDŽAČKOBOŠNJAČKU KNJIŽEVNOST”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA”

Tekst Sijarićeva lirika od zavičajnog do univerzalnog doživljaja svijeta bavi se dubinskom analizom Sijarićeve lirike u kojoj se prepoznaju bazične tematsko-motivske cjeline vezane za pjesnikov uži zavičaj iz koga crpi nadahnuće za veći dio svog lirskog opusa od strane kritike okarateriziranog formom lirskih minijatura. Autor prepoznaje četiri izvorišta najznačajnijeg i najobimnijeg dijela Sijarićevog poetskoga opusa: djetinjstvo, Šipovice (uži zavičajni prostor pjesnika), sudbine ljudi iz zavičaja i problematika identiteta.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “SPOMENIK ONIMA KOJE NEMA KO DA SPOMENE”

Enes Halilović, Potomci odbijenih prosaca, “Rad”, Beograd 2004.

I

Prva prozna knjiga Enesa Halilovića, Potomci odbijenih prosaca sadrži devedeset šest priča podijeljenih u pet poglavlja, od kojih prvo i posljednje imaju samo po jednu priču – kao prolog i epilog – a ostala tri (Pešter, Oblaci, Imena) ključaju od narativne erudicije mladoga pripovjedača. Jedinstven i cjelovit sklop svih devedeset šest priča brižno i sveobuhvatno je strukturiran. Sadrži historiju jedne civilizacije od začeća preko geneze do konačnog debakla.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SPOMENIK ONIMA KOJE NEMA KO DA SPOMENE”

Please follow and like us:
0

Dr. Fehratović vs. prof. Kovačević u emisiji “DOBRO JUTRO” na Pink tv (video)

 

Gosti jutarnjeg programa televizije Pink na temu pokušaja negiranja postojanja bosanskog jezika bili su dr. Jahja Fehratović i dr. Miloš Kovačević.

Nastavi čitati Dr. Fehratović vs. prof. Kovačević u emisiji “DOBRO JUTRO” na Pink tv (video)

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ: “RASKOŠNOST SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

U povodu objavljivanja kapitalnog djela „Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti„ porazgovarali smo sa njenim autorom dr. Jahjom Fehratovićem, inače dekanom Departmana filološkoh nauka Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, pitajući ga, najprije, – koje su to osobenosti sandžačkobošnjačke književnosti u književnohistorijskom smislu

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ: “RASKOŠNOST SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “HISTORIJSKE I KULTUROLOŠKE UVJETOVANOSTI KNJIGE ‘ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA’ ANTUNA HANGIJA”

Sredinom prve polovice devetnaestoga vijeka, već je svim ozbiljnijim analitičarima postalo jasno da Bosforski bolesnik – kako su nazivali posrnulo Osmansko carstvo – više nikada neće povratiti slavu skrhanoj imperiji, koja se je naglo počela gruniti, i iznova steći poljuljanu samouvjerenost u vlastitu snagu, a samim tim ni poštovanje kakvo je nekada uživao u najmoćnijim kružocima koji su javno ili iza sjene upravljali svijetom. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “HISTORIJSKE I KULTUROLOŠKE UVJETOVANOSTI KNJIGE ‘ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA’ ANTUNA HANGIJA”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Sandžački Bošnjaci, kao nedjeljiv dio ukupnoga bošnjačkoga naroda, otrgnuti od matice više od stotinu godina u mnogim svojim posebnostima bivali su prepušteni sami sebi. Bez sistemskog uređenja bilo kog dijela društvenih odnosa, djelovali su kao rasprnuta niska bisera čije se kuglice zagube na najskrovitija mjesta ne bi li preživjele do trenutka kada će se iznova nanizati i prikazati svo blještavilo i sjaj u jedinstvenoj ljepoti zbira. Stiješnjen na četveromeđu, ovaj narod  je prethodno stoljeće proveo u rastakanju svega što čini njegovo biće, i pronalaženju mehanizama opstojanja u uvjetima koji su mu nudili sve samo ne preživljavanje u onom obliku u kakvom je od Boga dan, kao dio matičnoga prostora Bošnjaka, baštinika islama i govornika bosanskoga jezika sa najbogatijom kulturom na Balkanu oplemenjenom primjesama orijenta i bazom evropske civilizacije. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “SANDŽAČKOBOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST”

Sandžačkobošnjačka ili književnost sandžačkih Bošnjaka predstavlja nedjeljiv dio sveukupne književne baštine bošnjačke književnosti i u dijahronoj i u sinhronoj vertikali, a sa druge strane, uslijed historijskih, kulturalnih i drugih osobenosti sandžačkog podidentitetskog tkiva, ona se prema cjelini bošnjačke književnosti može promatrati kao dubrovačka književnost spram hrvatskog književnog nasljeđa u datom historijskom trenutku kulminativnog razvoja ove književno-povijesne tradicije, s tom razlikom što je vremenski raspon trajanja sandžačko-bošnjačke književnosti dulji i što još uvijek teče, te se ova književna tradicija i u ovom momentu uspješno razvija i polučuje zavidne rezultate, kao i u domenu epohalnog, pravaškog i žanrovskog određenja literarnog dostignuća pojedinih autora što ne mora apriorno značiti i ujednačenu estetsku kvalitetu markiranog djela ili cjelokupnog opusa određenog literate. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SANDŽAČKOBOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST”

Please follow and like us:
0