SINAN GUDŽEVIĆ “ULICE ĆAMILA SIJARIĆA”

Ćamila sam upoznao zahvaljujući pjesniku Ismetu Rebronji. Godine 1982. bio sam mjesecima u Grabu na Goliji, kad mi je usred ljeta stiglo od Ismeta pismo, i u njemu je pisalo da će u taj i taj dan iz Sarajeva u Pazar doći Ćamil. Jako sam želio da Ćamila upoznam, ali sam imao i zebnje od susreta s njime.

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “ULICE ĆAMILA SIJARIĆA”

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ “KONJEM NA HADŽ”

Jednom došao kod nas dedo Ramo, otac moje majke Zejne. Ramo se bio tek vratio iz Turske, išao na viđénje. Skupilo se rodbine, razgovara se. Riječ po riječ, Ramo kaže kako bi rado otišao na hadž, u Meku, do pred Ćabu, na konju jašući.

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “KONJEM NA HADŽ”

Please follow and like us:
0

SINAN GUDŽEVIĆ “OVCA I BIVOLICA”

I hodža je čuo priču o bivolici kojoj se nije dopalo naše selo. Hodža je slušao i saslušao, pa je ispričao kako je čuo da tamo daleko, tamo podno one planine Ararat (tu je podvukao da je to ona planina na čijem je vrhu ona lađa što je spasila rod ljudski od Potopa), da podno toga Ararata žive životinje koje su bivolice od ovaca!

Nastavi čitati SINAN GUDŽEVIĆ “OVCA I BIVOLICA”

Please follow and like us:
0

BOGUMIL HRABAK „TRGOVAČKE I SAOBRAĆAJNE VEZE NOVOG PAZARA 1461-1521“

Novi Pazar spada u red retkih gradova kod kojih je moguće utvrditi godinu rađanja naselja. Nastanak našeg trgovišta pored jedne stare pijace (Trgovište) treba vezati za vreme oko 1460. godine. Dubrovački dokumenti dopuštaju istovremeno postojanje tvrđave Ras (sredinom XV veka, svakako bez posade i u ruinama), Trgovišta i novog urbanog središta – Novog Pazara. Grad je osnovao Isa-beg Ishaković, i to na širini kad se izađe iz doline Raške. Izgradnja je počela negde između 1456-1461. godine, kada se on prvi put pominje kao novi turski trg (Jeni Bazar). Verovatno je odmah sagrađeno pored trga utvrđenje, no ono je bilo od drveta i zemlje.[i]

Dubrovčani se u Novom Pazaru pominju već 1461. godine. Tu će osnovati jednu od retkih naseobina, sasvim novu, bez prethodnika u vreme domaćeg feudalizma. Ta će naseobina biti najveća u Srbiji posle Beograda i samo neko vreme će se s njom moći takmičiti kolonija u Smederevu, a kasnije ona u Prokuplju. Dubrovčani će se u Novom Pazaru zadržati više nego u kojem drugom mestu Srbije, uključujući i Beograd. Za razliku od naseobina u drugim varošima Srbije, kolonija u Novom Pazaru više od pola stoleća će se naslanjati na trgovačka naselja u svojoj užoj (Trgovište) ili široj okolini (Gluhavica i druga naselja). Tu će doći, ranije nego u drugim srbijanskim gradovima, do snažne islamizacije domaćeg poslovnog elementa, ali će značajna pijaca na važnoj saobraćajnici privući n trgovce drugih naroda.

U ovom radu će se na osnovu neobjavljene dubrovačke arhivske građe obraditi šezdesetogodišnji period dubrovačke naseobine – od prvih početaka do pada Beograda u turske ruke 1521., kada će se sigurnije i veće mogućnosti za razmenu dobara osetiti i u drugim krajevima središnjeg dela Balkanskog poluostrva. Taj vremenski raspon obuhvatiće dve generacije poslovnih ljudi.

Nastavi čitati BOGUMIL HRABAK „TRGOVAČKE I SAOBRAĆAJNE VEZE NOVOG PAZARA 1461-1521“

Please follow and like us:
0

ĆAMIL SIJARIĆ „PUT KROZ JARUT“

Šemso Katanić iz Vardišta imao je sestru Adilu. Bila je Adila udata u selo Djerekar, s druge strane gore i planine Jaruta.

Bile su prošle dvije i po godine kako Šemso nije vidio sestru; vodilo ga je srce da joj ode, ali, selo Djerekar bilo je daleko i moglo se otići samo na konju. A on nije imao konja. Niti je znao put kroz goru Jarut, pa su već dvije i po godine stajale pred njim te dvije nevolje, jedna što nema konja a druga što ne zna za put. Ali ono što je Šemso imao, bilo je njegovo srce i u srcu žudnja da – kad-tad – ode sestri u Djerekar.

Nastavi čitati ĆAMIL SIJARIĆ „PUT KROZ JARUT“

Please follow and like us:
0

Jahja Fehratović “KNJIŽEVNOST U POLITICI I POLITIKA U KNJIŽEVNOSTI”

Nijedna iskonska duhovna vrijednost nije odijeljena od društvene aktivnosti, pa se čak ni larpurlatizam koji je upravo zagovarao opozitnu ideju – umjetnost mora postojati isključivo radi umjetnosti i težiti bezinteresnoj ljepoti – nikada nije uspio osloboditi utilitarizma u književnosti i umjetnosti općenito. Tako, recimo, i najznačajniji zagovornici ovakvih teza, poput Teofila Gotjea, Edgara Alana Poa, Oskara Vajlda, Šarla Bodlera, Gustava Flobera i drugih, svoja najznačajnija djela koncipiraju na vrlo važnim društvenim stajalištima, promicanju ideologija i težnji utjecaja na društvene procese.

Nastavi čitati Jahja Fehratović “KNJIŽEVNOST U POLITICI I POLITIKA U KNJIŽEVNOSTI”

Please follow and like us:
0

Đorđe Mikić „NOVOPAZARSKI SANDŽAK U TURSKIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA 1908. I 1912. GODINE“

U svim prekretnim i kriznim momentima 19. i početkom 20. veka Novopazarski sandžak bio je bremenit burnim unutrašnjo-političkim zbivanjima i sve prisutniji u međunarodnim kombinacijama zainteresovanih susednih država. Tu je karakteristično vreme istočne krize 1875-78. kad se zbio veliki ustanak hrišćana protiv turske vlasti, ,koji nije donio oslobođenje, usled odluka Berlinskog kongresa, kojim su ove oblasti date Austro-Ugarskoj pod okupaciju, a koje je ona kasnije zaposela. Od tada pa do mladoturske revolucije i aneksione krize u Sandžaku su se odvijali znatni događaji. U njima se u ovom mestu koncentrisalo i ispoljavalo toliko protivrečnih interesa koliko je bilo različitih unutrašnjih snaga i spoljnih političkih kombinacija na ovom delu Balkana. Unutrašnjo-političke protivrečnosti manifestovane su kroz niz socijalnih buna. Kriza društvenih odnosa prisutna je i u vreme parlamentarnih izbora za turski parlament u Carigradu, kad su različite snage gurnule svoje kandidate u Parlament. Novi vlastodršci u turskom carstvu, mladoturci, koji su došli na vlast kroz mladotursku revoluciju, naročito su polagali interesovanje za izborni uspeh svojih kandidata u ovoj krajnjoj tački carevine prema Evropi. U članku se obrađuju parlamentarni izbori koje su mladoturci sproveli po svom dolasku na vlast i zavođenju parlamentarizma 1908. i izbori 1912. kada su mladoturci ušli u političku krizu i kada su pokušali prevremenim parlamentarnim izborima da se iz nje izvuku, ali u tome nisu imali uspeha. Novoizabrani parlament je bio ponovo raspušten, posle pada mladoturske vlade, a ubrzo je došlo i do balkanskih ratova i uništenja turske vlasti u evropskom delu carstva.

Nastavi čitati Đorđe Mikić „NOVOPAZARSKI SANDŽAK U TURSKIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA 1908. I 1912. GODINE“

Please follow and like us:
0

SANJIN KODRIĆ “PREPOROD PRIJE PREPORODA? (PJESMA POZDRAV ‘GOSPODINA HODŽE MEHMED-EMIN-EFENDIJE’ I POČECI NOVIJE BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI)”

Predmet rada jeste pjesma Pozdrav autora “gospodina hodže Mehmed-Emin-Efendije”, objavljena 1866. godine u prvom broju lista Bosna, jednog od prvih novinskih listova štampanih u Bosanskom vilajetu. Riječ je o prvoj, a danas gotovo potpuno zaboravljenoj pjesmi na bosanskom jeziku i nekom od zapadnih pisama u bošnjačkoj književnosti, odnosno o pjesmi koja predstavlja prvi, iako nedovoljno vrednovani tekst novije bošnjačke književne prakse uopće. S ovim u vezi, u radu se razmatraju književnohistorijski problemi začetaka novije bošnjačke književnosti, a posebno problem njezina razgraničenja u odnosu na stariju bošnjačku književnost. Pritom, a za razliku od uvriježene periodizacije i sistematizacije bošnjačke književnosti, uvodi se koncept “pretpreporoda” kao prijelazne povijesnorazvojne faze između starije i novije bošnjačke književnosti u vremenu posljednjeg desetljeća osmanske vlasti u Bosni.[i]

Nastavi čitati SANJIN KODRIĆ “PREPOROD PRIJE PREPORODA? (PJESMA POZDRAV ‘GOSPODINA HODŽE MEHMED-EMIN-EFENDIJE’ I POČECI NOVIJE BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI)”

Please follow and like us:
0

HATIDŽA ČAR-DRNDA “OSNIVANJE NOVOG PAZARA I NjEGOV RAZVITAK DO KRAJA XVI STOLJEĆA”

Prošlosti Novog Pazara u okviru većih i manjih studija posvećena je dužna pažnja, naročito periodu kada je on bio pod osmanskom upravom.[i] Ovim radom pokušaćemo upotpuniti sliku prošlosti Novog Pazara, koristeći se, uglavnom, objavljenim i neobjavljenim izvorima osmanske provenijencije, prvenstveno katastarskim popisima bosanskog sandžaka kojem je ovo naselje pripadalo od vremena osnutka Bosanskog sandžaka, pa sve do formiranja posebnog Novopazarskog sandžaka, poslije 1790. godine.

Nastavi čitati HATIDŽA ČAR-DRNDA “OSNIVANJE NOVOG PAZARA I NjEGOV RAZVITAK DO KRAJA XVI STOLJEĆA”

Please follow and like us:
0

Avdija Avdić „Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka“

  1. Opći pogled

Odluke Berlinskog kongresa bile su sudbonosne za dalji život Novopazarskog Sandžaka. Od tada se prema ovom području povećavaju interesi velikih sila kao i susjednih država. Dolaze do izražaja brojne suprotnosti prožete nacionalnom, vjerskom, socijalnom i klasnom netrpeljivošću.

Ulazak austro-ugarsknh trupa u jedan dio Novopazarskog Sandžaka uzrokovao je promjenu u administrativnom pogledu. Već u proljeće 1880. godine, Porta je osnovala Pljevljanski sandžak čije su se granice tačno poklapale sa granicama područja koja su zaposjele austro-ugarske trupe.

Nastavi čitati Avdija Avdić „Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka“

Please follow and like us:
0

Epska pjesma “SMRT HRELЈE OD PAZARA”

Sastale se do tri stare majke

U Prilepu gradu bijelome,

A na kuli Kraljevića Marka.

Sve tri ću ti po imenu kazat:

Jedno majka Hrelje od Pazara,

Drugo majka Muse Ćesardžije,

Treće majka Kraljevića Marka.

O čemu su eglen zaturile?

O junaštvu i o mejdanima.

Nastavi čitati Epska pjesma “SMRT HRELЈE OD PAZARA”

Please follow and like us:
0

Mustafa Memić „UČENICI VELIKE MEDRESE I REVOLUCIJA”

Znalo se da je uticaj Komunističke partije Jugoslavije u Velikoj medresi u Skoplju bio prisutan još od tridesetih godina i da je on, po svojoj organizovanosti i sadržaju bio naročito zapažen kada je partijska organizacija u Skoplju obnovljena i proširena nakon dolaska na čelo Partije Josipa Broza – Tita.[1] Čudno zvuči, ali je istinito, da su onda Frankovci u Zagrebu govorili: „Ko hoće učiti komunizam, neka ide u Kraljevu medresu u Skoplju.”[2] Analize pokazuju da su u predratnim periodu 68 učenika iz ove škole bili članovi KPJ ili SKOJ-a i da je među njima bilo više poznatih revolucionara i organizatora NOB-a u svojim zavičajima i šire.[3] I nije slučajno što ovu školu najčešće nazivaju „Crvena medresa”.

Nastavi čitati Mustafa Memić „UČENICI VELIKE MEDRESE I REVOLUCIJA”

Please follow and like us:
0

ALIJA BEJTIĆ: „STARI TRGOVAČKI PUTEVI U DONJEM POLIMLJU“

  1. OPĆA RAZMATRANJA

Dosta veliku oblast donjeg Polimlja u jugoistočnoj Bosni, koja je teritorijalno, uglavnom, istovetna sa prostranstvom današnje opštine Rudo, u naše vrijeme, povezuju interno i prema vani tri javne saobraćajnice
– kolski put Višegrad-Uvac-Priboj kroz istočni dio oblasti,

– kolski put Rudo-Uvac, kao priključak na prvi put,

– željeznička uskotračna pruga, što se odvaja od pruge Sarajevo-Višegrad na mostu na Drini pri ušću Lima i vodi uza sami Lim preko Rudog do Priboja u dužini od ravno 50 km.

Te komunikacije nastale su kao saobraćajnica novije tehnike poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine: dva navedena makadamska puta 1897-98, a željeznička pruga izgrađena i puštena u promet od Mosta na Drini do Uvca 4. jula 1906, a od Uvca do Priboja l. januara 1929. Putni priključak Uvac-Rudo vodio je desnom stranom Lima, a poslije izgradnje pruge, koja je djelomično udarila baš trasom toga puta, prebačen je na suprotnu, lijevu obalu i znatno preuređen 1928. godine, kad je nastao i novi most u Ustibru i onaj današnji željezne konstrukcije u samom Rudom. Upravo ovaj priključak je 1971. godine, u povodu proslave 30-godišnjice Prve proleterske brigade, i asfaltiran sa djelomičnim ispravljanjem i proširenjem trase.

Nastavi čitati ALIJA BEJTIĆ: „STARI TRGOVAČKI PUTEVI U DONJEM POLIMLJU“

Please follow and like us:
0

EPSKA PJESMA “PJESMA OD NOVOG PAZARA”

Zakukala kukavica sinja,

zakukala u Novom Pazaru,

cvili kada Jusufaginica

tri bijela bez promjena dana.

Ko prolazi ispred bijela dvora

pa sve sinju sluša kukavicu,

zastajkuje na sitnu sokaku.

Nastavi čitati EPSKA PJESMA “PJESMA OD NOVOG PAZARA”

Please follow and like us:
0

REDŽEP NUROVIĆ “KAD PJESNIK NE VIDI SVOJU PJESMU”

(diktirano)

Ja sad osjećam svoju pjesmu,
ne vidim je.

Ne vidite je ni vi.

Nije više na ekranima,
niti na papiru.

 

Nastavi čitati REDŽEP NUROVIĆ “KAD PJESNIK NE VIDI SVOJU PJESMU”

Please follow and like us:
0

ADMIR MURATOVIĆ “DRUŠTVENO-POLITIČKI ANGAŽMAN BOŠNJAKA SANDŽAKA, U PERIODU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, NA PUTU ZAŠTITE NACIONALNOG I VJERSKOG IDENTITETA, S POSEBNIM OSVRTOM NA JUGOSLOVENSKU MUSLIMANSKU ORGANIZACIJU I DŽEMIJJET EL ISLAMI”

Prvo političko organizovanje sandžačkih Bošnjaka na političkom planu, desilo se 1917. godine kada je organizovana i održana “Sjenička konferencija”, na kojoj su učestvovali predstavnici iz oba dijela Sandžaka i gdje je od okupacionih vlasti traženo ujedinjenje Sandžaka i njegovo pripajanje matici Bosni i Hercegovini, a ako to ne bi bilo moguće, onda njegova autonomija kao jedinstvene cijeline.

Zbog poznatog završetka I svjetskog rata od ovih zahtjeva ništa nije bilo, a akteri konferencije su proganjani, a mnogi likvidirani posto su označeni kao “austrofili” i optuženi za veleizdaju.

Dogovorom srpskih i hrvatskih političara na Krfu 20.07. 1917. godine zapečaćena je sudbina Bošnjaka, kako ovih u Sandžaku, tako i onih BiH, ali ne samo njih nego i sudbina Crnogoraca, kosovskih Albanaca, Makedonaca. Teritorije na kojima su oni živjeli u jesen 1918. godine ulaze u sastav Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Ni u ovoj državi Bošnjacima i Albancima nije bio zagarantovan ni minimum ljudskih, političkih i ekonomskih prava i sloboda.[i]

Nastavi čitati ADMIR MURATOVIĆ “DRUŠTVENO-POLITIČKI ANGAŽMAN BOŠNJAKA SANDŽAKA, U PERIODU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, NA PUTU ZAŠTITE NACIONALNOG I VJERSKOG IDENTITETA, S POSEBNIM OSVRTOM NA JUGOSLOVENSKU MUSLIMANSKU ORGANIZACIJU I DŽEMIJJET EL ISLAMI”

Please follow and like us:
0

ABDULAH TALUNDŽIĆ „ALTUN-ALEM DŽAMIJA U NOVOM PAZARU“

Novi Pazar (Jeni Bazar) je osnovao glasoviti turski vojskovođa, krajišnik, graditelj i administrator, Isa-beg Ishaković 1459.  godine, a dao mu ime Jeni Bazar za razliku od Trgovišta (Pazarišta) udaljenog 10 km od Novog Pazara koje se od 1455. godine naziva Stari Pazar (Eski Bazar).

Isa-beg Ishaković prvo je podigao vojni logor, potkupolnu džamiju, imaret, hamam, karava saraj, oko 56 dućana, iz čijih se priloga održavao njegov vakuf.

Novi Pazar je 1477. godine postao sudsko-adminstrativni centar vilajeta (Jedidže Bazar), a 1485. dobio je novo ime „Vilajet Jeni Bazar“. Osvajanjem bosanske države, Turci 1463. osnivaju Bosanski sandžak, a 1580. Bosanski pašaluk, kome priključuju novopazarski kraj u čijem sastavu ostaje do 1878. godine.

Nalazeći se na raskrsnici prometnih puteva, Novi Pazar se brzo razvija i prerasta iz male kasabe u administraitivni i trgovački centar.

U to vrijeme, formirano je jezgro novopazarske čaršije, oko koje je 1485. bilo 5 muslimanskih mahala: Pašajigitova, Murata Subaše, Kadin, Nevteš Alijeva i Dragmanova sa 167 porodica, 4 kršćanske mahale sa 71-om porodicom i kolonija Dubrovčana.

Nastavi čitati ABDULAH TALUNDŽIĆ „ALTUN-ALEM DŽAMIJA U NOVOM PAZARU“

Please follow and like us:
0

BIO-BIBLIOGRAFIJA VEHBIJE HODŽIĆA

Vehbija Hodžić je rođen u ulemanskoj porodici u Čukotama na Donjoj Pešteri 7. januara 1916. godine. U rodnom selu je završio osnovnu školu 1927. Potom  je  u Skoplju koju je uspješno završio 1936. godine. Iste godine je Pravni fakultet na Beogradskom uneverzitetu. Međutim, saznavši da je 1935. godine otvorena Viša islamska šerijatsko-teološka škola u Sarajevu, ispisuje se s Pravnog fakulteta i prelazi na ovaj najviši islamski vjerski zavod pred i u toku rata.

Nastavi čitati BIO-BIBLIOGRAFIJA VEHBIJE HODŽIĆA

Please follow and like us:
0

JAHJA FEHRATOVIĆ “HASIMOVE  ČKALJE”

Kod nas ti je, rođo, sve nekako profušereno. Salomljeno. Umrtvljalo. Okratalo. Evo, i ova klupa podno nas, da izvineš, skrhana. Neki joj se zagno u rebro. Prsla veselica pro srijede. Začadila vjeđe u zemlju. Učinila se stidna ko djevojka pred prosioce. Davnašnja je. Hasim je istesao. Kad je ko dokon, da iziđe ponad rijeke i sjedne. Prošlo Hasimovo – prošla i klupa. Više ga ni djeca ne zarezuju. Bez ijedne zabacuju mreže u čkalje. Klen, ko dlan. Istrijebiše ribu. A šta će Hasimu čkalje bez ribe? I šta čini tu klupa kad ne možeš da sjedneš i osluškuješ bućkanje krkuša i klenova? Po zvuku da ih raspoznaš.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “HASIMOVE  ČKALJE”

Please follow and like us:
0

ENES HALILOVIĆ “ZLATNI KAMEN”

Mnogi su kopali – mašer. Dolazili su iz daljine, kopali danima i danima, odustajali pa se vraćali, snivali zlato i maštali, al još niko nije pronašao zlatni kamen o kojem priča kazuje, a svi, kad se vrate kućama žale što nisu bar još jedan dan kopali – možda bi našli. Selo se izrupčalo od traženja toga zlatnog kemena te se i danas ono zove – Zlatni Kamen.

Nastavi čitati ENES HALILOVIĆ “ZLATNI KAMEN”

Please follow and like us:
0

ZEHNIJA BULIĆ “HOD ILI JOD”

Od Dubrovnika do Pazara bila carska džada. Od Dohodišta se dohodilo u Pazar, pa se preko Hotkova zamicalo k Stambolu. Od Dohodišta vremenom postalo Dohodiće, pa Dohoviće.

Nastavi čitati ZEHNIJA BULIĆ “HOD ILI JOD”

Please follow and like us:
0

MEHMED MUJEZINOVIĆ “KRONOGRAM NA NOVOPAZARSKOJ BANJI”

U Novom Pazaru i danas postoje dva hamama iz turskog doba. Jedan od njih, stari hamam, situiran je u centru grada, u neposrednoj blizini Arap-džamije, u ulici 7. j uli, za koji se pouzdano zna da je zadužbina Isa-bega Ishakovića, a kojem prvi spomen nalazimo u turskom katastarskom defteru iz 1489. godine. Po tipu ovo je dvojni „Čifte“ hamam (sa odjelima za muškarce i žene) i predstavlja jedan od najstarijih i najznačajnijih spomenilka islamske arhitekture u Sandžaku.

Nastavi čitati MEHMED MUJEZINOVIĆ “KRONOGRAM NA NOVOPAZARSKOJ BANJI”

Please follow and like us:
0

KADRIJA ELMAZBEGOVIĆ “MUJO MAČAKA”

Nečujno tiho i sam, Mujo je tavorio na dnu kasabe među mačkama u sobici dotrajale adžo Ismove kućice što mu je dao na doživotno korišćenje iz milosrđa prema došljaku, čim je Mujo od nekud u Novi Pazar došao. Bilo je to davno, ko zna kad. Kako je kome bio drag, kako ga je ko vidio, Mujo, Mujkaš, Mujče, Mujo mali, Mujan, Mujo mačaka najzad, i tako su ga zvali. Volio je mačke iznad svega.

Nastavi čitati KADRIJA ELMAZBEGOVIĆ “MUJO MAČAKA”

Please follow and like us:
0

Tamara Scheer “Sanjak of Novi Pazar”

Although sanjak usually means any one of many Ottoman administrative units, one has become known as “the Sanjak.” Following the Treaty of Berlin the Sanjak of Novi Pazar became the symbol of a status quo strategy in the Balkans intended to prevent Serbia and Montenegro from merging. Although part of the Ottoman Empire until 1912, Novi Pazar had an Austro-Hungarian military presence from 1879-1908. It was divided between Serbia and Montenegro in the course of the First Balkan War in 1912 and subject to an Austro-Hungarian occupation regime during World War One.

Nastavi čitati Tamara Scheer “Sanjak of Novi Pazar”

Please follow and like us:
0

Robert Rigney “Among Serbia’s Muslims: In the Sandžak”

The Sandžak is an ethnically-mixed Muslim-Slav (Bosniak) majority region of Serbia sandwiched between Montenegro, Kosovo and Bosnia. Its economy is underdeveloped and far poorer than many other regions in Serbia, partly because it was an Ottoman backwater until 1912, partly due to deliberate neglect by Serbian authorities between the world wars and under Milošević. Some people refer to the Sandžak somewhat ominously as the “Bermuda Triangle of the Balkans”. People, they say, have been known to disappear here without a trace.

  Nastavi čitati Robert Rigney “Among Serbia’s Muslims: In the Sandžak”

Please follow and like us:
0