Avdija Avdić „Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka“

  1. Opći pogled

Odluke Berlinskog kongresa bile su sudbonosne za dalji život Novopazarskog Sandžaka. Od tada se prema ovom području povećavaju interesi velikih sila kao i susjednih država. Dolaze do izražaja brojne suprotnosti prožete nacionalnom, vjerskom, socijalnom i klasnom netrpeljivošću.

Ulazak austro-ugarsknh trupa u jedan dio Novopazarskog Sandžaka uzrokovao je promjenu u administrativnom pogledu. Već u proljeće 1880. godine, Porta je osnovala Pljevljanski sandžak čije su se granice tačno poklapale sa granicama područja koja su zaposjele austro-ugarske trupe.

Nastavi čitati Avdija Avdić „Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka“

Please follow and like us:
0

ALIJA BEJTIĆ: „STARI TRGOVAČKI PUTEVI U DONJEM POLIMLJU“

  1. OPĆA RAZMATRANJA

Dosta veliku oblast donjeg Polimlja u jugoistočnoj Bosni, koja je teritorijalno, uglavnom, istovetna sa prostranstvom današnje opštine Rudo, u naše vrijeme, povezuju interno i prema vani tri javne saobraćajnice
– kolski put Višegrad-Uvac-Priboj kroz istočni dio oblasti,

– kolski put Rudo-Uvac, kao priključak na prvi put,

– željeznička uskotračna pruga, što se odvaja od pruge Sarajevo-Višegrad na mostu na Drini pri ušću Lima i vodi uza sami Lim preko Rudog do Priboja u dužini od ravno 50 km.

Te komunikacije nastale su kao saobraćajnica novije tehnike poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine: dva navedena makadamska puta 1897-98, a željeznička pruga izgrađena i puštena u promet od Mosta na Drini do Uvca 4. jula 1906, a od Uvca do Priboja l. januara 1929. Putni priključak Uvac-Rudo vodio je desnom stranom Lima, a poslije izgradnje pruge, koja je djelomično udarila baš trasom toga puta, prebačen je na suprotnu, lijevu obalu i znatno preuređen 1928. godine, kad je nastao i novi most u Ustibru i onaj današnji željezne konstrukcije u samom Rudom. Upravo ovaj priključak je 1971. godine, u povodu proslave 30-godišnjice Prve proleterske brigade, i asfaltiran sa djelomičnim ispravljanjem i proširenjem trase.

Nastavi čitati ALIJA BEJTIĆ: „STARI TRGOVAČKI PUTEVI U DONJEM POLIMLJU“

Please follow and like us:
0

JAKUB DURGUT “UZEIR BEĆOVIĆ (1936-2008)”

U Pljevljima je poslije kraće i teške bolesti u sedamdeset trećoj godini preminuo Uzeir Bećović, jedan od najplodnijih kulturnih stvaralaca na prostoru Crne Gore.

Bećović je rođen 8. aprila 1936. godine u Lever Tari, pored Pljevalja, gdje je završio osnovno školovanje. Gimnaziju je završio u Pljevljima, a potom je više obrazovanje stekao u Zagrebu i Beogradu. Obavljao je značajne funkcije u mnogim društveno-političkim, sportskim i kulturnim organizacijama u Pljevljima, Crnoj Gori i šire.

Nastavi čitati JAKUB DURGUT “UZEIR BEĆOVIĆ (1936-2008)”

Please follow and like us:
0

ENCYCLOPEDIA PRINCETONIENSIS “SANDŽAK”

Introduction / Definiton: 

Sandžak is the name given a region in Serbia and in Montenegro between the borders with Bosnia and Herzegovina and Kosovo. The name Sandžak is based on the Ottoman term sanjak for flag and region and refers to the Sanjak of Novi Pazar, a region within the Ottoman Empire. Sandžak today does not exist as an administrative region within Serbia or Montengro, but generally encompasses up to six municipalities in Serbia (Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Prijepolje, Priboj, Nova Varoš) and six in Montenegro (Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Pljevlja, Berane, Andrijevica). Sandžak overlaps with the region of Raška, which refers to the early Serb medieval state. Today the region is predominantly populated by Serbs, Bosniaks (Muslims) and Montenegrins. Bosniaks who constitute a regional majority have been seeking greater autonomy and minority rights, whereas Serbs and the governments in Belgrade and Podgorica have seen demands for regional autonomy as a prelude to possible secession. The independence of Montenegro in 2006 has divided the region and thwarted any project of regional autonomy of Sandzak.

With the dissolution of Yugoslavia, the Muslim population of Sandžak found themselves separated from their ethnic kin in Bosnia and Herzegovina. During Yugoslav times, the regional center for Muslims has been Sarajevo. The repressive policies of Serbia and Montenegro under the dominance of Serbian president Slobodan Milošević during the 1990s lead to instances of ethnic cleansing and human rights violations of Muslims/Bosniaks in Sandzak. Bosniak political leaders have demanded both autonomy for the region and greater minority rights protection. Since the end of the Milosevic rule, Bosniaks have held increased power at the local level and cooperated with authorities in Serbia. In Montenegro, relations improved with the Djukanovic government initiating reforms in 1997 and breaking with the nationalist policies of Milosevic. Interethnic relations in the region, however, remain tense and the Bosniak majority is divided in terms of political aspirations and loyalty between Serbia and Montenegro. The region remains one of the most impoverished parts of both Montenegro and Serbia and finds itself in a peripheral position towards the capitals in Belgrade and Podgorica.

 

Nastavi čitati ENCYCLOPEDIA PRINCETONIENSIS “SANDŽAK”

Please follow and like us:
0

MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” PETO POGLAVLJE

V

Zavladalo je opšte strahovanje i zabrinutost. Iz zasede su mnogi ginuli i sve se to pripisivalo komitama koje su krstarile šumama. Čobanske svirale, koje su se ponekad razlegale brdima, tužno su cvilele. A kada bi se začula poneka pesma, stariji bi psovali i vikali da to ne sluti na dobro. Pesma im je izgledala tužna, tuđa.

Nastavi čitati MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” PETO POGLAVLJE

Please follow and like us:
0

MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” ČETVRTO POGLAVLJE

IV

Dizala se magla iz doline prema vrhovima planine. Demir je nekoliko trenutaka stajao ispred kuće gledajući ma- glu koja se pela. Poče obilaziti oko kuće i ugleda sveže tragove ljudskih stopala. „Otišli su prema planini”, pomisli i pođe, ali se odmah vrati i reče ženi da deca isteraju ovce i da ih poteraju gore prema bregu kako bi utrli tragove. Uđe u kolibu i izvede psa. Natače lanac na kolac i pomilova ga po dugačkoj dlaki. „Moram otići, moram prijaviti, nema druge, neka sve u dim izgori, neka me ubiju, neka rade šta hoće, ja moram”. „Čekaj, čekaj, šta žuriš, imaš vremena”, govorio je izvodeći vranca iz izbe. ,,Ne idi, budalo jedna, niko ih nije čuo, a stoka će utrti tragove i nikom ništa”. Pogleda vranca, bio je lep kao devojka. Brzo navuče nove čakšire, vezani mintan i zavi oko glave beli šal. Pomisli da se suviše nakinđurio. „Šta će oni dole reći?” Skinu sedlo i prinese samar, Vranac se uznemiri. Nije on navikao na samar. ,,E, moj vranče, nemoj se čuditi i mene samare i još mi jaram, onaj veliki jaram, stavljaju i niko me i ne pita. Naviknućeš se i onda će ti bez samara biti neobično”. Osamaren vranac izgledao je mali, kratak i mršav. Zauzda konja i pođe. Jutro je poodmaklo, ali crni oblaci su bili niski i učini mu se kao da je tek svanulo. Pođe nekoliko koraka i kada se okrete da pogleda svoju kuću, šal mu se zakači za smrčeve vrljike. Šal, nove čakšire, mintan – vezan mintan. E to ne ide, ne ide. Priveza konja za vrljike i povrati se kući. Skinu sve sa sebe i navuče po- cepano ruho.

Nastavi čitati MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” ČETVRTO POGLAVLJE

Please follow and like us:
0

MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” PRVO POGLAVLJE

* Roman “Vrtlog” Muhameda Mula Musića objavljen je 1976. godine u Ediciji “Biblioteka B” Međurepubličke kulturno-prosvjetne zajednice sa sjedištem u Pljevljima. Urednik knjige bio je Ćamil Sijarić, a recenziju pored Sijarića potpisuje i Radomir Barjakatervić. Knjigu je likovno opremio Aleksandar Aleksić, dok je kao odgovorno lice ispred izdavača potpisan Kemal Šećerkadić.

Izdavački savjet činili su:  Mišo Vučićević (predsjednik) Mustafa Hadžiatlagić (potpredsjednik) akademik Dušan Kostić, akademik Ćamil Sijarić, Ramiz Bambur ,Mirko Vraneš, dr. Vojislav Maksimović, dr. Radovan Vučković, Manjo Vukotić, Bedrija Zaimović, Slobodan Dabetić, Rasim Ćelahmetović, Svetozar Radonjić-Ras, Kosta Radović Dragomir Brajković.

Obzirom da je riječ o autoru velikomedresantske generacije sandžačkobošnjačkih pisaca kao i veoma raritetnom i skoro nepoznatnom i nedostupnom djelu, sajt SANDŽAČKAKNJIZEVNOST.COM objavit će ovaj Musićev roman u više nastavaka.

Nastavi čitati MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” PRVO POGLAVLJE

Please follow and like us:
0

UZEIR BEĆOVIĆ “KASIM HADŽIĆ (1917-1990)”

Profesor i publicista Kasim Hadžić rođen je 19. decembra 1917. godine u selu Zaostro, u blizini Pljevalja, a koje teritorijalno pripada opštini Priboj, iako je znatno udaljenije od toga grada. Porodica Hadžića je porijeklom iz Pljevalja. Za vrijeme turske vladavine, dok su se Pljevija zvala Taslidžom, zvali su se Hadži Durak Zade. Kasimov djeda bio je hodža, a otac Abdulah zemljoradnik, bez kojeg je rano ostao, još kao dijete od dva mjeseca. Brigu o Kasimu preuzeli su njegova majka i djed po majci Ibrahim Memić, iz Priboja, gdje je pohađao i osnovnu školu, u vremenu od 1925. do 1929. godine. Nastavljajući porodičnu tradiciju, odlazi na dalje školovanje u Veliku medresu, u Skoplje, koju uči i završava u periodu od 1929-1937. godine. Od 1937. do 1941. godine pohađa Višu šerijatsko-teološku školu u Sarajevu, na kojoj je diplomirao juna 1941.godine.

Nastavi čitati UZEIR BEĆOVIĆ “KASIM HADŽIĆ (1917-1990)”

Please follow and like us:
0