Đorđe Mikić „NOVOPAZARSKI SANDŽAK U TURSKIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA 1908. I 1912. GODINE“

U svim prekretnim i kriznim momentima 19. i početkom 20. veka Novopazarski sandžak bio je bremenit burnim unutrašnjo-političkim zbivanjima i sve prisutniji u međunarodnim kombinacijama zainteresovanih susednih država. Tu je karakteristično vreme istočne krize 1875-78. kad se zbio veliki ustanak hrišćana protiv turske vlasti, ,koji nije donio oslobođenje, usled odluka Berlinskog kongresa, kojim su ove oblasti date Austro-Ugarskoj pod okupaciju, a koje je ona kasnije zaposela. Od tada pa do mladoturske revolucije i aneksione krize u Sandžaku su se odvijali znatni događaji. U njima se u ovom mestu koncentrisalo i ispoljavalo toliko protivrečnih interesa koliko je bilo različitih unutrašnjih snaga i spoljnih političkih kombinacija na ovom delu Balkana. Unutrašnjo-političke protivrečnosti manifestovane su kroz niz socijalnih buna. Kriza društvenih odnosa prisutna je i u vreme parlamentarnih izbora za turski parlament u Carigradu, kad su različite snage gurnule svoje kandidate u Parlament. Novi vlastodršci u turskom carstvu, mladoturci, koji su došli na vlast kroz mladotursku revoluciju, naročito su polagali interesovanje za izborni uspeh svojih kandidata u ovoj krajnjoj tački carevine prema Evropi. U članku se obrađuju parlamentarni izbori koje su mladoturci sproveli po svom dolasku na vlast i zavođenju parlamentarizma 1908. i izbori 1912. kada su mladoturci ušli u političku krizu i kada su pokušali prevremenim parlamentarnim izborima da se iz nje izvuku, ali u tome nisu imali uspeha. Novoizabrani parlament je bio ponovo raspušten, posle pada mladoturske vlade, a ubrzo je došlo i do balkanskih ratova i uništenja turske vlasti u evropskom delu carstva.

Nastavi čitati Đorđe Mikić „NOVOPAZARSKI SANDŽAK U TURSKIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA 1908. I 1912. GODINE“

Please follow and like us:
0

ALIJA BEJTIĆ: „STARI TRGOVAČKI PUTEVI U DONJEM POLIMLJU“

  1. OPĆA RAZMATRANJA

Dosta veliku oblast donjeg Polimlja u jugoistočnoj Bosni, koja je teritorijalno, uglavnom, istovetna sa prostranstvom današnje opštine Rudo, u naše vrijeme, povezuju interno i prema vani tri javne saobraćajnice
– kolski put Višegrad-Uvac-Priboj kroz istočni dio oblasti,

– kolski put Rudo-Uvac, kao priključak na prvi put,

– željeznička uskotračna pruga, što se odvaja od pruge Sarajevo-Višegrad na mostu na Drini pri ušću Lima i vodi uza sami Lim preko Rudog do Priboja u dužini od ravno 50 km.

Te komunikacije nastale su kao saobraćajnica novije tehnike poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine: dva navedena makadamska puta 1897-98, a željeznička pruga izgrađena i puštena u promet od Mosta na Drini do Uvca 4. jula 1906, a od Uvca do Priboja l. januara 1929. Putni priključak Uvac-Rudo vodio je desnom stranom Lima, a poslije izgradnje pruge, koja je djelomično udarila baš trasom toga puta, prebačen je na suprotnu, lijevu obalu i znatno preuređen 1928. godine, kad je nastao i novi most u Ustibru i onaj današnji željezne konstrukcije u samom Rudom. Upravo ovaj priključak je 1971. godine, u povodu proslave 30-godišnjice Prve proleterske brigade, i asfaltiran sa djelomičnim ispravljanjem i proširenjem trase.

Nastavi čitati ALIJA BEJTIĆ: „STARI TRGOVAČKI PUTEVI U DONJEM POLIMLJU“

Please follow and like us:
0

VEHBO POPARA “SELMA”

Ovo mjesto na kojem sada sjedimo, moj prijatelju, možda nikom nije tako značilo kao meni, donijelo mi je toliko nemira. Običan kamen uzdignut iznad ostalog dijela limske otoke, kada je ljetnje vrijeme, a kada je Lim u svom pomahnitalom zanosu i silini, on se krije u mutnoj dubini. Ispred njega par vrba kao da ga čuvaju od julskih žega da se ne raspadne. Slučajno tada ovdje, sada ne poslije dvadeset i pet godina. Tada su se ispred mene javljale siluete, pred mojim očima žive, a sada naviru sjećanja i brišu granicu između onda i sada. Dvadeset i pet godina između. Sve isto i sve drugačije. Lim malo utanjio, stidan preda mnom, nismo se dugo sretali. Plašio sam se Lima, lukav je bio, nepredvidiv, uzimao najbolje plivače, baš, kad su mislili da su ga savladali. Mogu ga sam sad preskočiti u par skokova, jedino vode se nakupilo po virovima i tu pdsjeća na neku veličinu. U tim virovima voda se odmarala i mamila zagrijane kupače da se ohlade od ljetnjih vrućina, gdje sam i ja često isto radio ili slušao vodene sinfonije uz čitanje školske lektire.

Nastavi čitati VEHBO POPARA “SELMA”

Please follow and like us:
0

ENCYCLOPEDIA PRINCETONIENSIS “SANDŽAK”

Introduction / Definiton: 

Sandžak is the name given a region in Serbia and in Montenegro between the borders with Bosnia and Herzegovina and Kosovo. The name Sandžak is based on the Ottoman term sanjak for flag and region and refers to the Sanjak of Novi Pazar, a region within the Ottoman Empire. Sandžak today does not exist as an administrative region within Serbia or Montengro, but generally encompasses up to six municipalities in Serbia (Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Prijepolje, Priboj, Nova Varoš) and six in Montenegro (Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Pljevlja, Berane, Andrijevica). Sandžak overlaps with the region of Raška, which refers to the early Serb medieval state. Today the region is predominantly populated by Serbs, Bosniaks (Muslims) and Montenegrins. Bosniaks who constitute a regional majority have been seeking greater autonomy and minority rights, whereas Serbs and the governments in Belgrade and Podgorica have seen demands for regional autonomy as a prelude to possible secession. The independence of Montenegro in 2006 has divided the region and thwarted any project of regional autonomy of Sandzak.

With the dissolution of Yugoslavia, the Muslim population of Sandžak found themselves separated from their ethnic kin in Bosnia and Herzegovina. During Yugoslav times, the regional center for Muslims has been Sarajevo. The repressive policies of Serbia and Montenegro under the dominance of Serbian president Slobodan Milošević during the 1990s lead to instances of ethnic cleansing and human rights violations of Muslims/Bosniaks in Sandzak. Bosniak political leaders have demanded both autonomy for the region and greater minority rights protection. Since the end of the Milosevic rule, Bosniaks have held increased power at the local level and cooperated with authorities in Serbia. In Montenegro, relations improved with the Djukanovic government initiating reforms in 1997 and breaking with the nationalist policies of Milosevic. Interethnic relations in the region, however, remain tense and the Bosniak majority is divided in terms of political aspirations and loyalty between Serbia and Montenegro. The region remains one of the most impoverished parts of both Montenegro and Serbia and finds itself in a peripheral position towards the capitals in Belgrade and Podgorica.

 

Nastavi čitati ENCYCLOPEDIA PRINCETONIENSIS “SANDŽAK”

Please follow and like us:
0